Video
Na konferenciji je zaključeno i da je efikasna zaštita konkurencije jedno od ključnih mjerila napretka u ekonomskim reformama – odrednica kvaliteta ukupnog ekonomskog ambijenta koji je uspostavljen u zemlji, koji uključuje i kvalitet sprovedenih regulatornih reformi – po kome se cijeni da li jedan savremeni ekonomski sistem, tj. država kandidat za članstvo u EU – predstavlja funkcionalnu tržišnu privredu.
Ministarka ekonomije Dragica Sekulić podsjetila je da je 30. juna ove godine otvoreno Poglavlje 8, te da je riječ o najkompleksnijem poglavlju u procesu pristupanja EU.
“Prilagođavanje našeg zakonodavstva i naših institucija u oblasti konkurencije znači da moramo zaboraviti na intervencionizam, moramo zaboraviti na sve ono što se smatra povlašćenim privrednim društvima u jednom sistemu ma kakvo bilo njihovo vlasništvo,“ kazala je Sekulić.
Ona je dodala da zakoni i propisi koji proističu iz Poglavlja 8 daju jasne instrukcije o tome kako se ponašati jednako prema svim preduzećima kako bismo zaštitili konkurenciju i kako bismo dozvoljenu državnu pomoć sprovodili na način koji je prihvatljiv.
“Jako je važno da sva preduzeća imaju jednake polazne osnove, da ne postoje povlašćeni i da sva preduzeća bilo privatna bilo državna imaju jedanak pravila igre. Samo na taj način moguće stvaranje zdravog investicionionog okvira i zdrave privrede,” poručila je Sekulić.
Predsjednica Crnogorske panevropske unije prof. dr Gordana Đurović ocijenila je da je pregovaračko Poglavlje 8. – politika konkurencije prepoznato kao vrlo osjetljivo i jedno od najvažnijih “ekonomskih” poglavlja u pregovorima o pristupanju Uniji.
„Osjetljivost politike konkurencije proizilazi i iz sukoba dva osnovna koncepta – koncepta očuvanja kompanija od nacionalnog značaja, posebno u uslovima krize koja ima odlike “više sile”, poput one 2009. i ove 2020. godine, te gubljenja odrednice “nacionalno”, kada je riječ o tržištu od 450 miliona stanovnika, gdje je neophodno podsticati mehanizme tržišta i fer konkurencije,“ kazala je Đurović.
Ona je pojasnila da nije moguće očekivati da zemlja u potpunosti preuzima i sprovodi svu pravnu tekovinu u ovoj oblasti na samom početku pregovaračkog procesa, ali je istakla i da to istovremeno ne znači da je sprovođenje politike konkurencije i državne pomoći moguće odlagati, pa čak i poslije ostvarivanja punopravnog članstva.
„Ako je to nekada i bilo moguće – da su se neke obaveze restrukturiranja industrija u zaostajanju, sa velikim tehnološkim viškovima u sektorima brodogradnje ili metaloprerade – mogle odlagati do statusa zemlje pristupnice, to više nije moguće. Ove se politike moraju u potpunosti preuzimati prije finiša pregovora,“ kazala je Đurović.
Đurović je naglasila da je ekonomska kriza izazvana pandemijom COVID-19 natjerala i evropske zemlje da privremeno stave van snage pravila državne pomoći za kompanije od nacionalnog interesa, gdje je osnovni razlog dubina krize i fenomen zaključavanja ekonomija svijeta, posebno sektora turizma i putovanja.
„Neophodno je pratiti EU politiku i postupanje u ovoj oblasti, kako bi smo i mi u regiji mogli pomoći svoje kompanije, dok traju ovi otežani uslovi obavljanja ekonomske djelatnosti i potreba očuvanja osnovnih funkcija i radnih mjesta,“ kazala je Đurović.
Preporučeno
Glavni pregovarač i šef kancelarije za evropske integracije Aleksandar Drljević naglasio je da je Crna Gora 2013. dobila pet početnih mjerila u okviru ovog poglavlja, dok je za sva ostala poglavlja dobila ukupno 17 početnih mjerila, što kako kaže jasno govori o obimu zahtjeva koje je Crna Gora morala da ispuni.
„Želim da ukažem na značaj sprovođenja politike u oblastima koje obuhvata ovo poglavlje, posebno za unapređenje ekonomije, razvoj i rast broja privrednih društava, unapređenje ulaganja u istraživanje i razvoj novih proizvoda, privlačenju novih investicija, povećanje proizvodnje i izvoza, zbog čega se i smatra jednim od najzahtjevnijih pregovaračkih poglavlja koje se uvijek otvara i zatvara među posljednjima,“ istakao je Drljević.
On je podsjetio da Crnoj Gori predstoji zahtjevan period intenziviranja dinamike cjelokupnog pregovaračkog procesa, naročito u oblasti vladavine prava, te da samo proaktivnim međuinstitucionalnim pristupom možemo doprinijeti realizaciji zajedničkog cilja.
„Perspektiva članstva ostaje glavni pokretač reformi na Zapadnom Balkanu, a Crna Gora, kao kredibilan partner EU na Balkanu, ostaje posvećena procesu evropske integracije. Trajna opredijeljenost je u prethodnom periodu potvrđena otvaranjem svih pregovaračkih poglavlja i prihvatanjem Nove metodologije pristupnih pregovora, s uvjerenjem da će ona poslužiti kao kvalitetna platforma za ubrzanje reformi kroz intenzivniji politički dijalog s državama članicama EU,“ poručio je Drljević.
Dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Nikola Milović kazao je da je politika konkurencije, u odnosu na ono što je Crne Gora stvarala kada je započela proces samog pridruživanja, morala da prođe kroz određene faze.
„Te faze su itekako vidljive, i u tim fazama se vidi izuzetan napredak koji je napravljen u toj oblasti. Nije slučajno da je EU na kraju otvorila i Poglavlje koje se tiče politike konkurencije i nije slučajno da je Poglavlje 8 toliko bitno za samu EU“, smatra Milović.
On je istakao da oko politike konkurencije nema pregovora, navodeći da postoje jasno zacrtana pravila koja moraju da se poštuju.
„To morate da implementirate. Način na koji ćete da implementirate i brzina kojom ćete to da uradite, direktno je vezana sa nivoom dostignutog ekonomskog razvoja“, rekao je Milović.
Razmjenjući mišljenja i iskustva panelisti su se saglasili da će u narednom periodu najveća pažnja biti posvećena jačanju administrativnih kapaciteta nadležnih institucija za politiku konkurencije i kontrolu državne pomoći, kako bi se obezbijedio odgovarajući bilans ostvarenih rezultata i u potpunosti omogućili jednaki i fer uslovi svim učesnicima na nacionalnim tržištima.
Tokom diskusije ukazano je i na neophodnost jačanja kapaciteta i resornih ministarstava, nadležnih sudova i državnih tužilaštava. Posebno je potrebno kontinuirano i dosledno jačati stručne kapacitete sudova u oblasti kartela, koncentracija, zloupotrebe dominantnog položaja, i državne pomoći.
Konferenciji su prisustvovali predstavnici institucija i eksperti iz oblasti konkurencije iz zemalja regiona – Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije, a njihova izlaganja dostupna su na linku https://www.youtube.com/watch?v=pqQ-Zblw9dY
