Video
Blokadom zatvaranja poglavlja 31 koje se odnosi na spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku Hrvatska je Crnoj Gori poslala ozbiljnu poruku. To je za naš Radio kazala predsjednica Crnogorske panevropske unije i nekadašnja ministarka evropskih integracija, profesorica Gordana Đurović.
“Nismo zaustavljeni, ali jesmo blokirani u jednom važnom poglavlju, što znači da je ozbiljna poruka poslata da su bilateralni odnosi u kontekstu regionalne saradnje važno integracijsko pitanje, da je to u skladu sa pravilima politike proširenja i procesa pristupanja i da se u najskorijem roku moramo ozbiljno pozabaviti sa najvećim dijelom pitanja koja su tretirana u tzv. nezvaničnom dokumentu koji je poslala Republika Hrvatska u 11. mjesecu”, kazala je Đurović.
Docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović ističe da Crna Gora nije iskoristila benefite nove metodologije pristupanja koja, zbog ubrzanja procesa, fokus stavlja na njegovu političku dimenziju.
“Nekako smo svjesno ulazili u otvorena pitanja sa susjedima. Jedino sa čim možemo biti nezadovoljni jeste zašto smo dozvolili da se to desi i zašto nismo uradili apsolutno ništa da predupredimo tu situaciju. Mislim da ovo bude samo jedna dobra opomena za prosto naredne faze proširenja kada je CG u pitanju da prosto bude svjesna tako važnog političkog momenta u EU i da na neki način diplomatiju koristi da unapređuje svoje odnose, posebno u ovom slučaju sa Hrvatskom, kako se ovo ne bi dešavalo u narednom periodu”, navodi Đukanović.
O tome ko je odgovoran za rampu na zatvaranje jednog poglavlja, Đukanović kaže da je lično odgovorna većina u parlamentu koju predvodi Mandić.
“Ja vjerujem da je on lično zajedno sa svojim partijskim saborcima u stvari učinio da dođe do ovakvih loših diplomatskih odnosa između Crne Gore i Hrvatske koja su za rezultat imale upravo neotvaranje poglavlja”, ističe Đukanović.
Ambasadori zemalja Evropske unije juče su odobrili zatvaranje 3 poglavlja sa Crnom Gorom i to – poglavlje 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informatičko društvo i mediji) i 20 (preduzetništvo i industrijska politika). Đurović ocjenjuje da je to dobar rezultat ali, kaže, ne i odličan.
“Što znači da se može reći da je Crna Gora dosta ostvarila na putu evropskih integracija ovoj godini, istovremeno primajući poruke kako se dosta stvari komplikuje u pravosuđu, pa i ne ide baš kako treba u reformu izbornog zakonodavstva, ali ipak, dajte, držat ćemo optimizam”, istakla je ona.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević saopštila je da je odluka predstavnika država članica EU, da ne podrže najavljeno zatvaranje četiri poglavlja u pregovorima Crne Gore i EU, posljednja opomena za vlasti da ozbiljna politika mora imati za cilj razvoj sopstvene države i društva, a ne, kako je kazala, dodvoravanje vlastima drugih zemalja čije su agende nedobronamjerne prema našem EU putu.
Podsjećamo, u posljednjih godinu dana, odnosi sa Hrvatskom pogoršali su se zbog više pitanja. Između ostalog, vlasništva nad brodom “Jadran” i table na nekadašnjem logoru “Morinj” u Kotoru. Ipak najveće “zahlađenje” desilo se ljetos, kad je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u logoru Jasenovac, zbog čega je Zagreb oštro negodovao.
Zvanična Podgorica je u procesu pristupnih pregovora otvorila sva poglavlja i privremeno zatvorila tri. Posljednji put poglavlja je zatvorila 2017. godine.
Preporučeno
Međuvladina konferencija između Crne Gore i EU na kojoj će još tri poglavlja i formalno biti zatvorena biće održana u ponedjeljak. Crnogorsku delegaciju predvodiće premijer Milojko Spajić.
