Video
Da se maturanti dobro moraju zapitati šta će studirati i da li im to u Crnoj Gori može donijeti perspektivu, najbolje pokazuju podaci Zavoda za zapošljavnje, prema kojim ekonomisti, vaspitači i pravnici najteže dolaze do posla u našoj državi.
“Među nezaposlenim visoskoškolcima najviše je ekonomista, vaspitača i nastavnika društveno humanističke oblasti, pravnika, menadžera i organizatora, zanimanja ugostiteljstva i turizma. Tih šest grupa zanimanja čine 62,6% ukupne ponude visokoškolaca u toku poslednjih godinu dana. Sa druge strane, u istom periodu, ta zanimanja u sličnom iznosu učestvovala su i u prijavljenoj tražnji za visokoškolcima (62%), kao i zapošljavanju visokoškolaca sa evidencije nezaposlenih (68%)“, kazali su portalu Standard u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore.
Najmanje je nastavnika tehničko tehnološke struke, veterinara, prerađivača i obrađivača drveta, zanimanja eksploatacije nafte i zemnog gasa, tekstilaca i proizvođača odjeće.
“Od ukupnog broja visokoškolaca (8.285) njih 72,5% su na evidenciji kraće od jedne godine, a 27,5% su na evidenciji duže od godinu dana. Najkraće na evidenciji su nezaposleni visokoškolci sa zanimanjima iz grupe zanimanja informatičari i statističari, zatim farmaceuti, građevinari elektroenergetičari, arhitekti i urbanisti, zanimanja računarske tehnike“, objasnili su nam u ZZZCG.
U ovoj godini, prema prispjelim podacima od strane Poreske uprave Crne Gore, zaposlenje je dobilo 14.539 lica sa evidencije Zavoda.
“U tekućoj govini poslodavci su prijavili 27.919 slobodnih radnih mjesta. Razliku između zaposlenih sa evidencije Zavoda i prijavljenih slobodnih radnih mjesta predstavlja zapošljavanje stranaca. Domaća radna snaga je u velikoj mjeri zainteresovana za rad i zapošljavanje. Zbog specifičnosti privrede Crne Gore (posebno u turizmu i ugostiteljstvu i poljoprivredi koji su sezonskog karaktera) i strukturne neusklađenosti potreba poslodavaca za zanimanjima i nezaposlenih lica, poslodavci izvjesan broj radnih mjesta popunjavaju sa stanom radnom snagom“, kazali su u ZZZCG.
Na neusklađenosti zadovoljavanja zahtjeva poslodavaca sa domaćom radnom snagom, kako dodaju, utiče i slaba spremnost domaće radne snage na migracije (prihvatanje zaposlenja van mjesta prebivališta) posebno kod ženske radne snage, prihvatanje poslova u nižoj stručnoj spremi i rad u smjenama.
“Iznos naknade za izvršeni rad često nije stimulativan za prihvatanje zaposlenja. Zahtjevi poslodavaca za sezonskom radnom snagom u turizmu i ugostiteljstvu su uglavnom za žensku radnu snagu, a manje za mušku koja je spremnija za prihvatanje zaposlenja van mjesta prebivališta. Na evidenciji Zavoda se nalazi veliki broj lica koji ostvaruju prava po osnovu nezaposlenosti, kako preko Zavoda, tako i preko drugih institucija, a prvenstveno centara za socijalni rad. Tako se na evidenciji Zavoda nalazi 9.914 lica koji su (u mjesecu oktobru) ostvarili pravo na novčanu naknadu po osnovu nezaposlenisti i oko 7.700 lica koja ostvaruju pravo na materijalno obezbejđene porodice kod centara za socijalni rad. Ostarivane naknada u velikoj mjeri utiče da navedena lica često nisu motivisana za zaposlenje, jer bi zapošljavanjem izgubili pravo na navedene naknade“, ističu u ZZZCG.
Zavod za zapošljavanje preduzima razne mjere da zadovolji potrebe poslodavaca sa domaćom radnom snagom.
“Raznim programima iz okvira aktivne politike zapošljavanja kojima se doprinosi direktnom zapošljavanju, većoj zapošljivosti nezaposlenih lica te uspostavljanju optimalnijeg odnosa između ponude i tražnje radne snage u ovoj godini je obuhvaćeno 3.649 nezaposlenih lica. Uz to, Programom stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem u proteklih nekoliko godina je godišnje prosječno obuhvatano oko 3.500 lica (u 2018. godini 3.050 lica)“, zaključili su u Zavodu.
Preporučeno
N.D.L.
