Video
Govoreći o viziji na kojoj se zasniva fAKTIV, Bibić je objasnila da je pokret okupio aktivistkinje i aktiviste koji su težili da pokrenu feminističke akcije među građanima Hrvatske.
“Htjele smo vratiti feminizam nekim lijevim postavkama i pokušati priču lagano radikalizovati. Sa druge strane, realizovati Noćni marš. Na Osmi mart organizujemo veliki marš, tako da smo htjeli vratiti feminizam na ulice, narodu i svim ženama. Naš feminizam je neki lijevi, socijalistički feminizam koji proispituje rodne uloge u kapitalističkom društvu i rad, kod kuće i na poslu. Bavi se time na koji način kapitalizam ne bi mogao funkcionisati bez toga da žene besplatno peru, peglaju, zapravo stvaraju radnu snagu”, kazala je ona.
Govoreći o Noćnom maršu, kojim se u Hrvatskoj tradicionalno obilježava Dan žena i slavi feminističke inicijative, Bibić ističe da su uspjeli mobilizovati veliki broj mladih ljudi.
“Na Noćni marš dolaze jako različiti ljudi, nisu to samo lijevi ili pojedinci iz nevladinog sektora. Dolazi jako puno mladih ljudi. Mislim da je feminizam tema koja okuplja i zanima mlađe, generaciju Z. Vidimo da za neke stvari za koje smo se borili, zaista smo se i izborili. Neke stvari se mlađim generacijama podrazumijevaju. Bavimo se radom, pravom na pobačaj, nasiljem nad ženama, proispitujemo pitanje o kapitalizmu”, rekla je ona.
Ideja antifašizma se mora širiti
Na pitanje da li može feminizam bez antifašizma, Bibić je navela da su akcije Antifašističkog fronta žena (AFŽ) temelj Narodnooslobodilačke borbe (NOB).
“Apsolutno da ne može, niti je ikada mogao. Ravnopravnost žena, izlazak žena u radnu sferu, opesminjavanje žena, sve što je radio AFŽ koji je zapravo kičma NOB-a. Smatram da su žene odigrale tada jako važnu ulogu i da danas antifašašizam ne treba posmatrati kao nešto što je pisala Kominterna. Njega treba modernizovati na način, antifašizam je ideja je koja se mora širiti i gledati u kontekstu u kojem živiš”, kazala je Bibić.
Revolucija AFŽ-a i dalje traje
Bibić je kazala da je AFŽ imao značajan uticaj, te da se i poslije njegovog gašenja, vrijednosti organizacije prožimaju u raznim sferama društva.
“Drugarice iz fAKTIVA su se dosta bavile periodom nakon ‘53. godine i ispostavilo se da ima dosta udruženja koja jesu progresivna i mislim da u nekom trenutku kada je prestao rat, ta vrsta pokreta je prestala da ima smisla i rasformirao se u neka manja udruženja. Mislim da je jako simptomatično da uprkos ratu, uprkos previranjima unutar naših malih država i danas imamo veliki broj sjajnih feminističkih kolektiva i aktivistkinja. To je revolucija koja i dalje teče”, smatra Bibić.
Govoreći o studentskim danima i društveno-političkoj situaciji u Zagrebu, Bibić prepoznaje 2009. kao godinu kada je inicirano zagovaranje socijalnih tema i vrijednosti.
“Blokada 20 fakulteta u Hrvatskoj, nakon Filozofskog, pokrenuta je 2009. godine kada smo zahtijevali javno finansirano visoko obrazovanje, odnosno besplatno školovanje. Mislim da je za moju generaciju ta 2009. bila izuzetno važna jer smo se politički presložili. Bila je jako važna pobuna i to je, prema mom mišljenju, prvi put nakon rata da su se pojavile lijeve ideje, još drastičnije u odnosu na SDP”, navela je ona.
Koprivica je kazao da se dešava revizija istorije, te da se na pojedince koji otvoreno iskazuju važnost jugoslovenskog identiteta vrši određena vrsta pritiska.
Na pitanje šta je prema njenom mišljenju uzrok, Bibić je kazala da afirmisanje jugoslovenskog identiteta u pojedinim državama zapravo znači negiranje savremenih nacionalnih identiteta.
“Ta priča je različita u postjugoslovenskim državama. U Hrvatskoj cijela moderna, nezavisna, suverena Republika Hrvatska je nastala kao nešto antijugoslovensko. Nama je priča o nekoj regiji, zajedničkom kulturno-istorijskom prostoru ili jeziku, nešto što znači izdaju. U Hrvatskoj je antijugoslovenska priča najjača i hvataju se na najniže ljudske emocije, na žrtve u ratu”, rekla je Bibić.
Na konstataciju gledaoca CDT-ovog podkasta “Akcija”, da mnogi pojedinci u crnogorskoj javnosti pričaju o antifašizmu, a ponašaju se kao fašisti, Bibić je navela da je u Hrvatskoj tokom devedesetih bio zastupljen antifašizam koji je okarakterisala kao građanski.
“Kod nas je malo drugačija situacija. Kod nas, devedesetih nismo imali tu situaciju, ali smo imali građanski antifašizam koji se htio oprati od komunističkog nasljeđa, koji je ignorisao partizane i govorio isključivo o evropskim vrijednostima. Jako dugo smo imali vrlo aktivnu tu struju i djelimično su funkcinisali zato što su htjeli vratiti neke antifašističke principe, ali bilo ih je strah u tom periodu biti dovoljno otvoreni i subverzivni. Nemamo desnicu koja se skrivala iza antifašizma, ali smo imali neke liberale” kazala je ona.
Bibić smatra da antifašizam mora biti internacionalan, ali da je u prethodnom periodu iščezla ta odlika, da se više ne podrazumijeva i da je potrebno češće govoriti o tome u javnom diskursu.
Preporučeno
“Antifašizam mora biti inkluzivan na svim nivoima. Prema mom mišljenju, ne možeš biti transfoban i antifašista”, zaključila je Bibić.
