“Azbest jeste danas prošlost ali treba upravljati njim tako da ne šteti čovjeku. Zašto šteti? Zato što prije svega sadrži neke materije, čestice koje su čak kancerogene. Dakle on jeste opasan ali samo kada se dira. Vrlo je bitno napomenuti da se često susrećemo sa cijevima koje su od azbesta ili sa recimo nekim krovnim konstrukcija koje su od azbesta. One u takvom stanju kada se ne diraju nisu opasne, ali kada se šegaju. Ukoliko iz njih izlazi prašina, čestice, te čestice i vlakna mogu da izazivu čak kancer. Azbest jeste rijedak ali je opasan, smrtonosan za čovjeka zato je vrlo bitno da oni koji imaju taj otpad prisutan u vodovodnim preduzećima ili firmama koje se bavi građevinskim konstrucijama gdje je azbest prisutan, treba da pravilno rukuju sa tim materijalom jer često vidimo da se on i šega i buši i melje bez ikakve zaštitne opreme i to dovodi u opasnost, čovjeka, radnika koji upravlja tim materijalom.” – objašnjava Iković.
U Podgorici postoji 18% vodovodne mreže izgrađeno od azbesta, što znači da je oko 120 kilometara vodovodnih cijevi u Glavnom gradu izrađeno od azbesta.“Tako da je vrlo bitno da i Vodovod i Komunalno i ostala preduzeća da informišu građane što je to opasno po njih po pitanju recimo otpada i po pitanju vode. Znači pravo na vodu je jedno od osnovnih ljudskih prava. Znači voda nam mora biti čista. Ako ona prolazi kroz azbesnu cijev koja često pukne i koju često režemo pa čestice od nje završavaju u vodi, jako je opasno za građane, posebno za malu djecu i vodovod je tu da spriječi. Prevencija je pola zdravlja. Mora se voditi računa da taj radnik ima adekvatnu opremu, i da ima minimum minimuma masku koji će da spriječi da on udiše te čestice.“ – kaže Iković.
Ono što trenutno nedostaje Crnoj Gori po ovom pitanju je plan rada, kao i stručni ljudi koji na pozicije neće dolaziti po političkoj liniji, već znanju i stručnosti.
„Potrebno je da prepoznamo problem. Ako neko ko nema znanja i iskustva dođe na čelo vodovoda, on u takvoj situaciji, konkretno za azbest ne zna ni što je azbest a ne zna samim tim što je problem a kad ne prepoznajete problem, vi nećete ni raditi na rješavanju tog problema, zato je vrlo bitno da u planovima rada, u programima rada se koji će procenat te vodovodne mreže koja je opasna po zdravlje čovjeka biti uklanjana na godišnjem nivou.“ – smatra Iković
Dr.Ivana Joskimović načelnica odeljenja za zivotnu sredinu i zdravlje u IJZ
objašnjava da se azbest može naći u vazduhu , a ono što je opasno jeste ukoliko se manipuliše sa materijalima koji ga sadrže jer se njegova vlakna mogu naći u vazduhu ,a udisanje može imati štetne posljedice po zdravlje.
Na pitanje kakve su opasnosti po zdravlje, doktorica kaže, „ najčešći zdravstveni problem je azbestoza, to je bolest koja stvara ožiljna tkiva na plućima i samim tim smanjuje funkciju pluća.Azbest je takodje svrstan u kancerogen element tako da je njegova upotreba zabranjena ,on ne smije da se koristi u mnogim proizvodima i baš zbog tog kancerogenog dejstva preduzimaju se preventivne mjere kako bi se sveo na najmanju mjeru rizik,osim azbestoze imamo i brojne kancerogene probleme, najčešće karcinom pluća, mezoteliom pleure, u svakom slučaju negdje je to veoma važna stvar i zahtjeva pažnju pri radu sa materijalima koji sadrže azbest.
O preporukama za rukovanje kao mjeri zaštite, kao i koja grupa ljudi je najizloženija ona navodi da “ „baš zbog toga što se nalazi u brojnim materijalima zbog svojih svojstava poput otpornosti na koroziju i na visoku temperaturu ima primjenu u brojnim industrijama, tako da su odredjeni profili ljudi koji su izloženi azbestu gradjevinski radnici, koji su bili u kontaktu sa gradjevinski materijalima koji su nekada sadržali azbest, zatim radnici u automobilskoj industriji, poput automehaničara, koji često imaju kontakt sa djelovima koji sadrže azbest, zato je potrebno da koriste zaštitnu opremu, poput respiratora,maski,kecelja i druge zaštitne opreme i da takodje bude propisan odredjen pravilnik o zastiti na radu.“
„Važno je da osoba koja radi svjesna tog rizika, na inspekcijskim organima je da kontrolišu to, inspekcija za zaštitnu životne sredine treba da kontroliše da li se mjere sprovode na adekvatan način, i sve mjere su zakonom definisane.“
Kakva je regulativa u CG povodom azbesta, kada je u pitanju rukovanje sa njim i odlaganje?
Preporučeno
„Kao što smo naveli azbest je dokazano kancerogen odnosno ti prozivodi su pod velikim rizikom, a to zahtjeva usaglašavnje sa evropskim regulativama i naša regulativa je u velikoj mjeri usaglašena sa evropskim direktivama u tom pogledu, tako da je na nama da te regulative u praksi budu primjenjivane.“
Video