Video
U Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama kažu da bilježe stalni priliv predmeta. Od 2022. do 2025. primljeno je čak 35.000 zahtjeva, a situacija je eskalirala, kako tvrde, u posljednja dva mjeseca. Direktorica Agencije Maja Mitrović upozorava da je rast naročito uočljiv u oblasti slobodnog pristupa informacijama, te da je samo jedan advokat uputio više hiljada zahtjeva.
„Agencija raspolaže brojkom od oko 11.000 predmeta pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Prošle nedjelje, u jednom danu, primili smo oko 1.000 žalbi, a u petak smo primili 8.000 žalbi“, kazala je Mitrović.
Ona ističe da Zakon o slobodnom pristupu informacijama treba da omogući transparentnost i pravo građana da dobiju potrebne informacije, ali ne i da bude zloupotrebljavan.
„Zakon o slobodnom pristupu informacijama jeste zakon koji daje pravo i transparentnost i potrebu da ljudi dobijaju određene informacije koje su potrebne i koje zahtijevaju, ali ne da dolazi do zloupotrebe. U ovom slučaju se vrši zloupotreba od jednog lica“, kazala je Mitrović.
Sve to je, kažu, nemoguće obraditi u zakonskom roku od 15 dana. Uz to, situaciju usložnjava to što se pojedinci pozivaju na rok od 48 sati, koji se po evropskim pravilima primjenjuje isključivo u specifičnim i hitnim situacijama. Upravo taj proceduralni vremenski škripac otvara prostor za zaradu.
Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Željko Rutović navodi da zbog enormnog priliva predmeta administracija Agencije nije u mogućnosti da zavede potrebne protokole niti Savjet da odluči u zakonskim rokovima.
„Usljed enormnog priliva predmeta i nemogućnosti administracije Agencije da zavede administrativne protokole koji su potrebni ovim putem, kao i Savjeta Agencije da odluči po rokovima koji su potrebni shodno zakonu, a u konkretnim primjerima radi se o rokovima od 48 sati, stranka, u konkretnom slučaju advokat, dobija mogućnost žalbe pred Upravnim sudom i na taj način ostvarivanja enormnih iznosa“, kazao je Rutović.
U Agenciji su jasni – ovakav pristup obezvrjeđuje osnovnu ideju slobodnog pristupa informacijama.
„Agencija je faktički blokirana. Ovo više nije pitanje Agencije, ovo je pitanje traženja sistemskog, institucionalnog i pravnog odgovora na karakter naglog priliva predmeta“, kazao je Rutović.
On je dodao da je riječ o jedinstvenom primjeru u Evropi.
„Ovo je jedinstven primjer u Evropi, da praksa ne poznaje ovo pitanje na ovakav način i učestalost jedne tematike“, naveo je Rutović.
O toj situaciji čelnici Agencije već su, kažu, obavijestili nadležne kako bi se spriječila ovakva praksa. Dugoročno rješenje očekuju od marta naredne godine, kada počinje primjena novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, kojim se šire nadležnosti, ali i kaznena ovlašćenja Agencije.
Preporučeno
