Loši rezultati na PISA testiranjima, vršnjačko nasilje, kupovina i falsifikovanje diploma, loša infrastruktura, prebukirane vaspitno-obrazovne ustanove, veliko ulaganje u vjerske škole… sve ovo samo je dio onoga sa čim se suočavao crnogorski obrazovni sistem tokom 2023. godine.
Iako problemi sa kojima se suočava ova oblast nijesu od juče, odluke koje je država donijela, naročito 42. i 43. Vlada, ubrzale su sunovrat domaćeg obrazovanja. Sagovornik Analitike na temu stanja u obrazovnom sistemu Crne Gore bio je bivši ministar prosvjete, prof. dr Slobodan Backović.Komentarišući rezultate PISA testiranja, Backović kaže da u sistemu obrazovanja kakav je momentalno naš, rezultati nijesu mogli ni biti bolji.
“Na rezultate su uticali tradicionalni problemi učenja naše djece iz prethodnog perioda, a na pad rezultata (2018-2022) dominantno je uticalo ono čega ranije nije bilo: rad škola u uslovima epidemije kovida i potom, značajnije je ono što je uradila Krivokapićeva apostolska Vlada sa sistemom obrazovanja”, ukazuje Backović.
Bratić napravila pravni haos, buknula i klerikalizacija
Kako dodaje, Vlada čiji je sastav blagoslovila SPC za četvororesornu ministarku je imala Vesnu Bratić – jedinstvenu ministricu u istoriji crnogorske prosvjete.
“Ova gospođa i njeno Ministarstvo su u sistemu obrazovanja napravili pravni haos, obezglavili škole nezakonitom smjenom zatečenih direktora i postavljanjem za direktore većine osoba bliskih SPC, sa malo znanja o školi i rukovođenju školom. Oni su preko svojih direktora “otvorili vrata” za zapošljavanje istomišljenika”, ističe Backović.
On napominje da je tako buknula klerikalizacija sistema obrazovanja kakvog ranije nije bilo u Crnoj Gori, dok nijesu bili u stanju da školama obezbijede grijanje za normalan rad.
“Promjene odnosa, sistema vrijednosti i atmosfere u sistemu obrazovanja koje je donijela apostolka Bratić i njeno Ministarstvo morali su imati uticaj na djecu, rad sa njima i na motive za učenjem. Jedina radikalna promjena u periodu (2018-2022) u samom sistemu obrazovanja je postavljanje Bratić (i njene svetosavske ekipe) na mjesto ministarke i jedino je to sa kovid epidemijom moglo uticati na nagli pad postignuća naše djece na PISA 2022”, smatra Backović.
Stanje nije popravila ni Vlada Abazovića
Zatečeno stanje u sistemu obrazovanja nije popravila, dodaje, ni Vlada Dritana Abazovića, a resor prosvjete vodio je Vladimir Vojinović.
“Apostrofirao bih četiri momenta koji moraju ostati zapamćeni. Prvi je dodjela 900 hiljada vjerskoj školi “Sveti Sava” za osnivanje (?), i sve bezakonje u vezi sa tim, zbog čega bi Vojinović koji je uputio Vladi prijedlog za finansiranje ove škole trebalo i krivično da odgovara. Intresantno je da ministar tada na sjednici Vlade nije znao da li u nastavnom planu ove vjerske škole ima vjerskih predmeta”, podsjeća Backović.
Drugi momenat je, kako dodaje, maturski ispit, nagrađivanje krađe-prepisivanja, ponižavanje prosvjetnih radnika iz komisija za ocjenjivanje i obesmišljavanje Ispitnog centra.
“Tome je doprinosila i skandalozna Abazovićeva izjava o tome šta radi Ispitni centar. On je izjavom pokazao da ništa ne zna o Ispitnom centru. Pitanje je kako sljedećoj generaciji maturanata možete objasniti da je prepisivanje nezakonito i nemoralno. Da li je to moguće danas uraditi”, pita sagovornik Analitike.
Trebaće, kaže, vremena da mladi prihvate da je krađa na ispitima nemoralna, a za to će biti potrebne i dublje društvene promjene.
“Treći je opredjeljenje 300 hiljada eura iz budžeta prosvjete za kupovinu školama štampanih medija. Time prosvjeta, kojoj je samoj neophodna finansijska pomoć za rad, treba da pomaže štampane privatne medije u Crnoj Gori. Četvrti je produžetak zimskog školskog raspusta navodno zbog produženja turističke sezone, a istina je da Ministarstvo nije bilo obezbijedilo energente za grijanje škola”, pojašnjava Backović.
Da bi ministar i njegov tim uspjeli, potrebna podrška Vlade
On primjećuje da su izjave nove ministarke, Anđele Jakšić-Stojanović o promjenama u obrazovanju obećavajuće, ali da bi ministar prosvjete i njegov radni tim uspjeli, kako kaže, više je nego potrebna podrška Vlade svom ministru.
Backović ne misli da je podrška aktuelnoj ministarki bila odbijanje Vlade da ispuni ugovoreno povećanje zarada od 10% prosvjetnim radnicima.
“Ako ova Vlada ne poveća za utvrđeni iznos zarade prosvjetarima, ako ne napravi optimizaciju školske mreže i broja zaposlenih, ako ne obezbijedi sredstva (izgleda moguće jedino kreditna) za izgradnju više vrtića, 5-6 osnovnih škola i II gimnazije u Podgorici, onda aktuelna ministarka od svoje Vlade neće imati podršku”, napominje Backović.
U proces provjere osim Ministarstva moraju biti uključeni i drugi
Javnost je tokom prethodne godine uzdrmao i slučaj pomoćnice direktora Instituta za javno zdravlje koja je duže od decenije radila sa falsifikovanom diplomom. U međuvremenu je otkriveno još nekoliko lažnih diploma ,,stečenih” u inostranstvu, a prema nezvaničnim informacijama ima ih nekoliko desetina hiljada u Crnoj Gori.
Backović kaže da je Crna Gora kao potpisnica Lisabonske konvencije u obavezi priznavanja obrazovnih isprava-diploma stečenih u drugoj zemlji evropskog regiona. Zbog toga se, dodaje, kod priznavanja tih diploma provjerava da li su stečene na regularan način.
“U proces priznavanja i provjere regularnosti obrazovne isprave osim Ministarstva prosvjete (ENIC centar) moraju biti uključeni i drugi: institucije u koje stižu nove diplome, istražni i pravosudni organi. Kod već zaposlenih osoba institucije u kojoj rade jednostavno mogu da utvrde mogućnost sticanja diplome. Tu se može tačno utvrditi da li je bio na poslu i kada je učio i bio van posla. Promjenom legislative u procesu provjere vjerodostojnosti obrazovnih isprava potrebno je uključiti istražne i pravosudne organe da bi se obrazovne isprave koje je priznao ENIC centar, u slučaju utvrđene nepravilnosti, mogle poništiti”, napominje Backović.
Niko ne dovodi u pitanje postojanje vjerskih škola, već finansiranje
I u 2023. godini potencirano je pitanje uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem, jer iako je Crna Gora sekularna država prisutna je i politika finansiranja vjerskih škola.
Backović kaže da niko ne dovodi u pitanje postojanje i osnivanje vjerskih škola, već finansiranje rada tih škola.
“Ko ih finansira i kako? Postoje različiti modeli, od toga da se ništa ne finansira iz budžeta javnim sredstvima, do toga da se iz budžeta ne finasira samo vjerski dio nastave. Zašto se osnivaju vjerske škole? Zbog obrazovanja ili indoktrinacije? Vjerske škole, po prirodi, treba da nude obrazovanje utemeljeno na određenim vjerskim vjerovanjima. Obrazovanje u ovim školama prelazi u indoktrinaciju kada se učenicima ne pruža prilika za razumijevanje i kritičko razmišljanje o vlastitim vjerovanjima ili ako se podstiču na fanatizam. Da li mislite da će škola koju je osnovala SPC razvijati kritičko mišljenje posebno o svetosavlju”, pita Backović.
U Zakonu o Budžetu za 2024. godine, predviđena je kao i prethodne dvije godine podrška vjerskim obrazovnim institucijama.
“Iznos sredstava je već treću godinu 1.700.000 eura. Ovaj iznos prvi put je utvrdila Vlada čiji je predsjednik bio Zdravko Krivokapić čije su namjere sa SPC i Crnom Gorom bile na finansijskom planu očigledne, da što više aktivnosti SPC u Crnoj Gori finansira iz budžeta ili preko državnih preduzeća (Elektroprivreda, Rudnik uglja i slični) ili budžeta opština gdje SPC imala vlast (Nikšić, Pljevlja)”, kaže Backović.
Naglašava da je finansiranje vjerske djelatnosti u sekularnoj državi protivustavno, a u slučaju Crne Gore (dvije srednje vjerske škole) i apsolutno nezakonito.
“Da li se moglo razmisliti kada se rodila ideja o srednjim vjerskim školama u Crnoj Gori, da sve one rade po nastavnom planu javnog obrazovnog gimnazijskog programa i da se taj rad finansira po učeniku u iznosu kao u “državnim” gimnazijama? Da se vjerska nastava odvoji i prostorno i vremenski od ove nastave, da država nema nikakve veze sa njom, a da je finansiraju vjerske zajednice i drugi koji su osnovali vjersku školu”, ukazuje Backović.
Smatra i da je pitanje ko će potpisati zahtjev i ugovor o finansiranju vjerskih škola i uvesti, kako kaže, sebe u zonu krivične odgovornosti kao što je to uradio prethodni ministar.
U prevenciji vršnjačkog nasilja ključnu ulogu imaju psiholozi
Komentarišući porast slučajeva vršnjačkog nasilja tokom prethodne godine, te načinima za suzbijanje ovoga problema u školama, Backović kaže da u prevenciji vršnjačkog nasilja u školama ključnu ulogu imaju psiholozi kroz pružanje emocionalne podrške učenicima, identifikaciju potencijalnih problema i intervenisanje prije nego što dođe do nasilja.
“U suštini, postojanje školskih psihologa u školama može biti korisno u smanjenju vršnjačkog nasilja u školama, ali samo ako se kombinuje sa učešćem porodice, zajednice, nastavnika i odgovarajućim resursima i obrazovne politike. Učestvuju li u Crnoj Gori u prevencijii rješavanju problema vršnjačkog nasilja u školama socijalni radnici i socijalne institucije? U slučaju Crne Gore, osnovni problem u prevenciji vršnjačkog nasilja su prebukirane škole, sa preko 1.200 učenika”, ukazuje Backović.
Naglašava da prevelik broj učenika radikalno utiče i na kvalitet obrazovanja u tim školama, kao i na rezultate PISA testiranja.
Preporučeno
“Sve dok vlastima u Crnoj Gori ne bude kristalno jasno da naše škole sa ogromnim brojem učenika nijesu mjesta gdje će se sticati kvalitetno obrazovanje, pa zbog toga počnu da grade nove škole, naše obrazovanje biće nekvalitetno”, zaključuje Backović.
Video