Video
On je dodao da je najvažnije pitanje ko će biti ugovorne strane.
„Pobornik sam toga da Skupština mora raspravljati o Temeljnom ugovoru, tim prije što je sa stanovišta Ustava i međunarodnih propisa izuzetno teško sačiniti ovakav ugovor. Mogu samo da pretpostavim šta će se desiti, jer je tu neriješeno sedam ili osam pravnih pitanja koja su ubitačna. Ja kao advokat neću dozvoliti da ta pitanja prođu neopažena“, kazao je Belada.
Ni Srpska pravoslana crkva, ni Mitropolija crnogorsko-primorska ne mogu potpisati Temeljni ugovor, jer ne postoje kao pravni subjekti u Crnoj Gori.
„Ko je subjek na koga je upisana imovina? Zamislite potpisivanje tog ugovora sa subjektom koga nema nigdje. Pravno ne postoji i nije uknjižen nigdje. Ima toliko spornih i otvorenih pitanja da je nevjerovatno da javnost ćuti o tome. Očigledno je da je nešto pravno zapelo, jer bili smo dobili informacije da je sve čisto, prečišćeno i nesporno, a odjednom je sve sporno”, poručuje Belada.
Belada smatra da se javnost mora upoznati sa sadržinom ugovora i da je najvažnije ko će ga sa državom potpisati.
„O ugovoru se mora raspravljati na Skupštini. Svaki građanin Crne Gore mora biti upoznat i obaviješten prije nego što se ugovor da na skupštinsku proceduru i potpiše između ugovornih strana. Međutim, i dalje ostaje najvažnije pitanje ko su ugovorne strane”, kaže Belada.
Preporučeno
Predsjednik države Milo Đukanović saopštio je danas jasan stav da bez obzira na to što se ne radi o međudržavnom ugovoru, imajući u vidu njegov značaj za Crnu Goru, ali i za ukupne odnose sa Srbijom, bilo bi značajno da se Temeljni ugovor nađe na agendi najvećeg zakonodavnog tijela.
