Do tada, pregovori će biti nastavljeni, a u njima, makar se tako čini, interesi djece se ni ne pominju.
Kako je ranije saopšteno iz Sindikata prosvjete, štrajk bi podrazumijevao da nastavno osoblje ide na posao, ali da ne izvodi nastavu, dok bi vrtići, umjesto od 6 do 17, radili od 7 do 15 sati.Sagovornice Portala Analitika na ovu temu su poslanica bivša direktorica podgoričke Gimnazije, Zoja Bojanović-Lalović i predsjednica Udruženja Roditelji, Kristina Mihailović, koje su saglasne u stavu da se mora računa voditi i o đacima.
Bojanić-Lalović: Profesija degradirana
Bojanić-Lalović poručuje da Vlada mora pokazati ozbiljnost u pregovorima i ukazuje na težak položaj prosvjetara u Crnoj Gori.
“Profesija prosvjetnog radnika zaslužuje posebno mjesto u društvu, više poštovanja i podrške. Svjedoci smo degradacije ugleda prosvjetnog radnika ne samo neadekvatnom zaradom, već i drugim vidovima zanemarivanja položaja onih koji su nosioci obrazovnog procesa”, ističe Bojanić-Lalović.
Zahtjevom da se realizuje dogovor o povećanju plate, nastavnici, poručuje Bojanić-Lalović, zapravo skreću pažnju na dostojanstvo ove profesije.
“Ne smije biti kalkulacija kada je riječ o položaju onih koji su nosioci i promoteri najvažnijih vrijednosti. Ne iznenađuje odlučnost prosvjetnih radnika da istraju u obustavi, jer na taj način čuvaju svoj ugled”, podvlači Bojanić-Lalović.
Institucije ćute, Sindikat zamjerio Udruženju zbog apela
Da institucije ne pokazuju veliko interesovanje kada je riječ o ovom problemu svjedoči i činjenica da nijesu odgovorili na apel Udruženja Roditelji koji su uputilu premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Sindikata prosvjete Radomiru Božoviću i ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović.
Podsjetimo, iz Udruženja Roditelji apelovali da se u aktuelnim pregovorima o zaradama prosvjetnih radnika vodi računa o interesima djece u Crnoj Gori.
“Ne moraju da nam odgovaraju samo neka se potrude da urade sve što je u njihovoj moći da do ove krajnje mjere ne dođe. Njihova je obaveza upravo to”, poručuje Mihailović.
Bivša direktorica podgoričke Gimnazije takođe je stava da se u pregovorima zaobilaze đaci.
“Jedna Vlada je učestvovala u kreiranju sporazuma bez analiza, druga dogovoreno ne priznaje, a svi ponavljaju isto – vratiti ugled ovoj časnoj profesiji. Da bismo pokazali odnos kakav treba prema profesiji, prije svega, moramo pokazati i ozbiljnost u pregovorima. Pitanje koje se zaobilazi u ovoj komunikaciji ili se o njemu dovoljno ne govori, jesu učenici i njihova pozicija”, upozorava Bojanović-Lalović.
I dok državne institucije ćute, Sindikat prosvjete je odgovorio Udruženju Roditelji.
“Koliko smo shvatili iz svega napisanog Sindikat nam je zamjerio što smo njih pozvali da vode računa najprije o interesima djece, jer tvrde da prosvjetni radnici to rade u svakom trenutku. Tvrde i da se bavimo posljedicama, a ne uzrocima, iako ne vidimo na osnovu čega su došli do tog zaključka”, naglašava Mihailović.
U detalje pregovora i dogovora Sindikata sa Vladom, kako ističe, Udruženje nije ni pokušavalo da ulazi jer, kaže, to i nije njihova nadležnost.
“Pozvali smo ih, i jedne i druge, upravo zbog svega navedenog što se dešavalo i zato što smo ubijeđeni da bi bilo kakve nove izmjene i prekidi nastave donijeli mnoge probleme. Nedavno smo i u komunikaciji sa predstavnicima Sindikata u jednoj televizijskoj emisiji pitali da li postoji mogućnost da štrajk, ako do njega dođe, bude organizovan na način da se bojkotuju administrativne obaveze koje nastavnici imaju, a da održavaju nastavu jer bi to za djecu bila povoljnija situacija. Rečeno je da je moguće”, kaže Mihailović.
Mihailović: Nadoknada nastave nije rješenje
Mihailović ističe da su iz najava Sindikata shvatili da bi se, u slučaju štrajka, propuštena nastava nadoknađivala subotama.
“To je jedina moguća opcija koja se može koristiti za nadoknadu jer svako pomjeranje kalendara i produženje školske godine je vrlo problematično posebno zbog polumaturanata i maturanata i njihovih upisa u srednje škole odnosno na fakultete”, pojašnjava ona.
Sagovornica Analitike upozorava da će neizvođenje nastave i kasnije nadoknađivanje negativno uticati na djecu.
“Šampioni smo odustupanju od školskog kalendara, a onda i nadoknađivanju. Voljela bih da mogu da kažem da to nije ništa strašno, ali to ne bi bila istina iz više razloga. Dva su ključna. Nadoknađivanje nikad nije klasično nadoknađivanje već se najčešće koriste te subote zaaktivnosti koje nijesu klasična nastava – izleti, krosevi, sportski dani, takmičenja.. Jedan dio djece ni ne dolazi subotama”, ukazuje Mihailović.
Drugi problem je, kako pojašnjava, što polumaturanti i maturanti sada kreću u pripreme za eksterna polaganja, što dodatno zahuktava njihov tempo učenja i rada pa svako odstupanje predstavlja dodatni problem.
Relativizovati očigledan problem – neozbiljno
Istog je stava i Bojanić-Lalović koja napominje da postoji i neusaglašenost tumačenja minimuma rada kada se uđe u štrajk.
“Upravo je ovdje i suštinski problem. Kontinuitet u radu sa učenicima je najvažniji za ostvarivanje kvalitetnih rezultata, a on će štrajkom biti urušen. Eventualno nadoknađivanje ne može donijeti kvalitetne rezultate”, ističe Bojanić-Lalović.
Odgovornost i Vlade i nastavnika, kako poručuje nekadašnja direktorica Gimnazije, u ovom slučaju je velika.
“Stoga je očekivano da se nastavnicima ukaže poštovanje pregovorima koji će donijeti rezultate, čime bi se njihov ugled sačuvao, a učenicima obezbijedio kontinuitet u radu. Relativizovati očigledan problem je neozbiljno i produbiće nepovjerenje među svima u ovom procesu”, poručuje Bojanić-Lalović.
Mihailović podsjeća i da su pojedini roditelji najavili i bojkot nastave subotom, najavljujući da djecu neće slati u školu ako do toga dođe.
“To je potpuno razumijivo i očekivano posebno nakon svega što se dešavalo od korone do sada – odlaganje početka školske godine zbog korone, pa zbog turističke sezone, produžetak zimskog raspusta zbog sezone, dojava o lažnim bombama, problema sa grijanjem….”, pojašnjava Mihailović.
Trpi obrazovni sistem
Da nam u obrazovanju ne cvjetaju ruže i da naši učenici ne pokazuju zavidan nivo znanja svjedoče rezultati PISA testiranja, na kojem crnogorski učenici već duže vrijeme bilježe loše rezultate.
“Rezultati rada sa učenicima nijesu zadovoljavajući, nacionalna i međunarodna testiranja su to i pokazala, a ovakve situacije koje podstiču nezadovoljstvo nastavnika samo će nas vratiti unazad”, poručuje Bojanić-Lalović.
Onlajn nastava tokom pandemije kovida pokazala je da se propušteno u školi teško nadoknađuje. S druge strane nestavnici često upozoravaju da je gradivo preobimno, rade nerijetko u lošim uslovima i bez adekvatne opremljenosti za rad. Na kraju, uvijek trpe đaci.
“Ovo je izazovan trenutak za obrazovni sistem, nakon korone, i očekivano je da mu se ozbiljno pristupi. Bilo kakvo zanemarivanje ili improvizacija imaće ozbiljne posljedice po učenike i njihov dalji put”, izričita je Bojanić-Lalović.
Mihailović ukazuje da obrazovanje u Crnoj Gori ima toliko problema da se ne mogu ni nabrojati.
“I svi oni u manjoj ili većoj mjeri utiču na postignuća naših učenika. Zato svako malo pričamo o tome i zato smo svaki put reagovali na bilo kakvo odstupanje od plana. Nadamo se da će se Sindikat i Vlada dogovoriti, a zatim i krenuti u rješavanje mnogih izazova koji su pred njima i statusa prosvjetnih radnika, unapređenje kvaliteta rada i postignuća učenika, infrastrukture, nastavnih programa, udžbenika”, poručuje Mihailović.
Preporučeno
Sindikat prosvjete bez odgovora Analitici
U namjeri da javnost čuje i njihovu stranu priče, više puta smo prethodnih dana kontaktirali predsjednika Sindikata prosvjete Radomira Božovića ali on, nažalost, na pozive i poruke Portala Analitika nije odgovarao.
Video