Video
On je, na današnjoj pres konferenciji, akcentirao i problematizovao odredbe člana 3 Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, u kome stoji da se osim stranaca koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori popisuju se, citat “… i stranci koji imaju mjesto boravka iz člana 7 stav 1 tačka 4 ovog Zakona“ kraj citata Boljević je ukazao da član 7 stav 1 tačka 4 ovog Zakona definiše uobičajeno mjesto boravka i kaže da je uobičajeno mjesto boravka mjesto gdje lice uobičajeno provodi dan bez obzira na privremenu odsutnost iz razloga rekreacije, godišnjeg odmora itd.
Nadalje, kako ukazuje Boljević u Metodologiji za pripremu, organizaciju i sprovođenje popisa popisivačima se daje instrukicija da se ne popisuju državljani Crne Gore koji nemaju prebivalište niti boravište u Crnoj Gori, što ne stoji u članu 3 Zakonoa o pipisu stanovništva, domaćinstava i stanova. Ovako sročen i tumačen ovaj član Zakona problematizuje kompletan proces i rezultate takvog popisa.
Pojasnio je da navedena odredba član 3 i pojašnjenje njene primjene iz Metodologije znači da državljanin Crne Gore, koji je na privremenom radu u inostranstvu, nikako ne može imati uobičajeno mjesto boravka u Crnoj Gori, bez obzira što je državljanin Crne Gore, odonson neće biti popisan, dok će sdruge strane stranac koji se u trenutku nailaska popisaivača zatekne u stambenoj jedinici i da časnu riječ, može i pionirsku, biti evidentiran kao stanovnik Crne Gore.
“Znači, osoba koja boravi nekoliko sati ili jedan dan, po ovom članu Zakona i pojašnjenju njegove primjene tokom popisa biće popisana, dok državljanin Crne Gore neće biti popisan. Ovako sročen član izuzetno pogađa populaciju manjinskih naroda Albance, Bošnjake i Muslimane u Crnoj Gori, koji imaju veliku dijasporu. S druge strane, turisti koji se zateknu u svojim vikendicama će ući u popis stanovništva Crne Gore”, objasnio je Boljević.
Ukazao je da može doći do zloupotrebe s obzirom na to da popisni listići nisu numerisani, a da će svaki popisivač dobiti određeni broj popisnih listova.
“Ekspilicitnom primjenom ovog člana Zakona shodno tumačenju datom u Metodologiji za pripremu, organizaciju i sprovođenje popisa popisivač ili organizovan grupa lica koja ima interes za povečanje broja pripadnika pojedinih etničkih ili nacionalnih zajednica može da doda onoliko koliko po njihovoj procjeni im treba odnosno dopisati stanovništvo koje ne živi u Crnoj Gori. Prosto je moguće strance koj nemaju privremenu ili stalnu dozvolu boravka u Crnoj Gori, koji uopšte nijesu u Crnoj Gori, korišćenjem odredbi ovog člana zakona, dopistai na način što će se doći do podataka o imenu, prezimenu i matičnom broju stanovnika neke od država iz okruženja, unijeti to u popisni list i uredno predati sa ostalim popisnim listovima. Neka svaki dan ubaci po jedan takav list, proizilazi da je zloupotrebom moguće da bude propisano i do 70 hiljada građana koji realno nijesu stanovnici Crne Gore. Metodologijom koju sam imao priliku da analiziram, to nije moguće otkriti, što znači da sama ta metodologija nije dobra”, istakao je Boljević.
Kada su u pitanju sporna pitanja nacije, vjere i jezika, podsjetio je da Zakon o zaštiti podataka o ličnosti u članu 2 stav 2 kaže da kada se lični podaci daju na korišćenje radi obrade u statističke ili naučno-istraživačke svrhe, ti podaci se moraju dati na koriščenje u obliku koji ne otkriva identitet lica, a i Ustav Crne Gore u članu 43 jemči zaštitu podataka o ličnosti.
“Nijedan Zakon ne može biti mimo Ustava, odnosno ne može narušiti moje ustavno pravo da ti podaci budu zaštićeni od mogućih zloupotreba. Način na koji se predviđa prikupljanje i zaštita tih podataka aktuelnim Zakonom o popisu stanovništva upravo se narušava prerogative Ustava i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, jer predložena metoda ne pruža dovoljan i potreban nivo kako zaštite još više tajnosti”, kazao je Boljević.
Smatra da popis ne treba da bude političko, već ekonomsko pitanje.
“Prikupljanje posebne kategorije podataka o ličnosti, kako su definisani pitanja nacije i vjere treba prikupljati i analizirati na način koji omogućavaju savremen tehnologije, čime se postiže najveći mogući nivo, kako zaštite, tako i tajnosti u svim fazama od prikupljanja, preko unošenja, do obrade i prezentaciije rezult6ata tako dobijenih podataka, pojasnio je Boljević.
Njegov predlog je da se kreira novi popisni list P1A na kome će se sa popisnog lusta P.1 izmjestiti četiri sporna pitanja, nacije, vjere, maternjeg jezika i jezika koji se uobičajeno koristi. Na ovaj način dodatno se obezbjeđuje i čini anonimnim, podatak da li se građnin uopšte i izjašnjavao odnosno da ako građanin ne želi da da te podatke ne mora to niko drugi osim njega da zna, ako želi i da podatke, ovim se obezbijedjuje da to bude na način da niko ne može doći do informacije kako se taj građanin izjasnio, a da se opet ta informacija može učiniti vjerodostojnom”,
“Popisni list P.1A bi se sastoji iz tri dijela. Prvi dio sadrži 4 sporna pitanja, odnosno upitnike i nema nijedan identifikacioni element osim QR koda. Jedina veza između građanina i tih podataka je QR kod koji je mašinski čitljiv.
Srednji dio je kontrolni kupon. On sadrži isključivo QR kod koji je identičan kao QR kod koji se nalazi na prvom dijelu i koji služi da preko njega građanin može da pristupim podacima.
Treći dio popisnog lista je dio koji popunjava popisivač. Na njemu se nalaze podaci o matičnom broju, ili broju privremene ili stalne boravišne dozvole ili o broju pasoša, kao i podaci o polu, promjeni pola, mjestu stanovanja, kao i ime i prezime građanina. Svi podaci se unose na način koji je mašinski čitljiv”, saopštio je Boljević.
Na ovom, trećem dijelu se, kako je dodao, takođe nalazi QR kod koji je zapravo inicijalni i iz kojeg su izvedeni QR kodovi na prva dva dijela.
“Algoritam, vezu QR koda koji se nalazi na III dijelu koji popunjava i sa sobom nosi popisivač, sa QR kodom na kontrolnom kuponu i onom koji se nalazi na dijelu koji popunjava građanin zna samo tvorac softvera. Kada popisivač ispuni treći dio dužan je da taj dio otkine i da I i II dio sa pitanjima i kontrolnim kuponom ostavi u koverti osobi koju popisuje. Ta osoba kasnije, kad popisivač ode, prostim iksom ispunjava pripadajuće kvadratiće, odnosno definiše koje je nacionalnosti, vjere, koji mu je jezik maternji, a koji obično koristi. Kad to popuni građanin će u najbližoj pošti ili banci ubaciti kovertu sa tim listićem u kutiju potpuno anonimno i tako će završiti svoju građansku obavezu ukoliko to želi, a ukoliko ne želi građanin to uopšte neće predati”, rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, ako 30, 40 odsto građana ne vrati upitnik to će biti pokazatelj da populacija ne želi da se izjašnjava o tim pitanjima i da je vrijeme da se ona isključe iz popisa.
“To bi bio pokazatelj da je vrijeme da državljanstvo dobije prioritet u odnosu na nacionalnost, vjeru, jezik, da građani sve više žele da se identifikuju sa državom, a ne sa nacijom kao nekom imaginacijom”, mišljenja je Boljević.
Kada se završi prikupljanje podataka, sve će, kako je pojasnio, biti mašinski očitano korišćenjem skenera i OCR softvera i autopmatski kreirane pripadajuće baze sa minimziranim učešćem čovjkea, odnosno potpunom eliminacijom ljudskog faktora kao uzroka greške.
“Na ovaj način smo osim obezbjeđenja potpune i funkcioonalne anonimnost tokom prikupljanja podataka, eliminisali i moguće zloupotrebe i minimizirali uticaj ljudskog faktora tokom unosa i dalje obrade. Ovako prikupljenim podacima obezbijeđuje se prerogativi za i niz provjera prije nego što se pristupi konačnoj obradi podataka. Predlažem kao prvo da da se ovako dobijena baza uporedi sa bazom državlja MUP-a po JMBG. Da se izvrši provjera na višestruki upis istih matičnih brojeva na različitim lokacijama? Da se ti JMBG obrade od strane posebna komisija koja će ih analizirati. Kada definišemo koji su brojevi koje bi trebalo isključiti automatski ćemo definisati koji su QR kodovi koje treba isključiti odnono čiji podaci o 4 sporna pitanja ne treabju biti predmet obrade”, rekao je Boljević.
Preporučeno
Naveo je da je štampano 860 hiljada popisnih listića na latinici i isto toliko na ćirilici i postavio je pitanje zašto je potrebno tolliko popisnih listića na populaciju od 620 hiljada stanovnika.
