I član Prosvjetne zajednice i profesor cetinjske Gimnazije Petar Špadijer poručuje za naš portal da štrajk upozorenja mora da se desi, jer je „prosvjeta već godinama na zapećku društvene stvarnosti“.

„Jedan takav protest ili štrajk, i obraćanje društvu, bilo je nužno. Neka javnost, prije svega djeca, vide da se moramo izboriti za svoju struku, ali i cjelokupno društvo. To je protest koji neće uticati na nastavu i djeca neće biti uskraćena za bilo šta. Bitno je da se čuje glas struke“, kazao je Špadijer.

Ističe da je „oštrica“ koju je štrajk trebalo da nosi bila prilično neubjedljiva, jer je štrajk organizovan prvi radni dan u školi kada „nema nastave i kada se dijele rasporedi“.

Špadijer podsjeća da Prosvjetna zajednica već godinama upozorava da se Zakon o štrajku mora napisati tako da bude precizan, navodeći da „za početak moramo da ga imamo“.

„Od 2015. stvari su prilično nejasne. U jednom trenutku smo mi to pravo na štrajk izgubili, a samim tim i da utičemo na situaciju u prosvjeti, naš status i kreiranje politika u prosvjeti. Važno bi bilo da dobijemo Zakon o štrajku kakav treba i da jasno i precizno znamo koje su naše mogućnosti, potpuno nebitno da li će to biti sat ili četiri sata. Prosvjetari to povjerenje sigurno ne bi zloupotrijebili“, istakao je Špadijer.

Poručuje da je odgovornost na Ministarstvu prosvjete i Vladi, ali i da je, kako je rekao, jako važno da cijelo društvo shvati značaj prosvjete i koji su problemi sa kojima se srijeću u radu, kao i da „ljudi shvate da je ovo problem svih nas“.

Sindikat prosvjete očekuje veliki odziv, većina podržala štrajk

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović naveo je da nema podatke o tome koliko bi se ljudi moglo pojaviti na protestu, ali da su u Sindikatu prosvjete upoznati sa tim da ih podržava oko 80 odsto prosvjetnih radnika.

„Ima prosvjetnih radnika koji se neće odazvati našem pozivu, jer čim uputimo neki poziv pojedinci prave otklon od nas. Raduje nas da nas podržava većina. Očekujemo da će biti veliki odziv, da će doći i direktori i pomoćnici direktora škola, a nije ni njih malo, jer ih ima oko 500 na nivou Crne Gore“, kazao je Božović.

Ističe da je bilo dosta zlonamjernih zamjena teza da je riječ o generalnom štrajku, a ne štrajku upozorenja.

„Štrajk upozorenja, koji organizujemo sjutra, može da traje najviše jedan sat i za njega ne važi minimum procesa rada. Dovoljno je da se najavi 24 sata ranije i da se najavi poslodavcu u određenoj formi, sa predsjednikom štrajkačkog odbora i spiskom zaposlenih. Čak Zakon ne predviđa ni potpise, već spisak zaposlenih. Zaposleni ne smiju da imaju strah da će to uticati na njihov radni odnos, jer je ispoštovan Zakon“, poručio je Božović.

On podsjeća da Crna Gora od 2015. čeka na novi „minimum procesa rada“, te da važi odredba iz 2006, ali da to, kaže on, nema nikakve veze sa štrajkom upozorenja i da su to „nedobronamjerna tumačenja pojedinaca“.

U tom dokumentu, donesenom 2006, stoji da “zaposleni u ustanovama javnog obrazovanja mogu, u skladu sa zakonom, da organizuju štrajk pod uslovom da obezbijede minimum procesa rada”.

„Depolitizacija u prosvjeti, izgradnja novih škola, vrtića, definisati proces minimuma rada…“

Božović kazao je da je odluka o štrajku upućena i premijeru u tehinčkom mandatu Dritanu Abazoviću, ministrima finansija Aleksandru Damjanoviću i prosvjete Miomiru Vojinoviću.

„To nijesu zahtjevi lične prirode ili pojedinaca, već opšti zahtjevi gdje tražimo da se situacija u prosvjeti popravi. Tražimo depolitizaciju u prosvjeti, odnosno izbacivanje politike po pitanju zapošljavanja, i kada su u pitanju direktori i kada su u pitanju zaposleni u nastavnom ili nenastavnom procesu. Tražimo izgradnju novih škola i vrtića, da se konačno taj proces minimuma rada definiše u skladu sa dobrom praksom i Ustavom Crne Gore, gdje prosvjetni radnici imaju pravo na generalni štrajk, ukoliko do njega dođe“, istakao je Božović.

Sindikat prosvjete, kaže Božović, želi da se poveća i sigurnost na radu za prosvjetne radnike, da Vlada uloži više novca i da opredijeli veći budžet za plate. Ističe da Crnoj Gori nedostaje nekoliko osnovnih škola, vrtića, a da informatička opremljenost nije u skladu sa vremenom.

„Nijesmo zadovoljni ni reformom školstva iz 2006. Ta reforma je prevaziđena, a i nije dala rezultate. Štrajkom upozorenja dobronamjerno šaljemo poruku premijeru, ministrima prosvjete i finansija, budućim ili sadašnjim, da moraju malo više da se okrenu prosvjeti i rade za dobrobit cijelog društva, a ne dobrobiti pojedinaca“, kazao je Božović.