Video
Prema posljednjim podacima Agencije za zaštitu životne sredine, u Bijelom Polju je koncentracija PM10 čestica u vazduhu čak 14 sati bila visokog nivoa (iznad 90 µg/m3), a u Pljevljima osam sati.
U oba grada zagađenost vazduha je dominatna u večernjim satima.
U Podgorici je koncentracija PM10 čestica bila visokog nivoa pet sati, u periodu od jedan do pet sati ujutro.
Šefica Svijetske zdravstvene organizacije Mina Brajović kazala je za Antenu M da uprkos činjenici što je prema SZO procjenama smanjena koncentracija praškastih materija (PM2.5) u prosjeku na godišnjem nivou za period od 2010, 2015 i 2019. godine, zagađenosti vazduha u Crnoj Gori je zabrinjavajuće visoka i iznad onoga što vidimo kao prosjek u regionu Evrope.
Posebno ih zabrinjava, kako ističe, to što su koncentracije praškastih, suspendovanih čestica (PM2.5) u Crnoj Gori u prosjeku na godišnjem nivou gotovo 4 puta veće od onoga što su SZO preporučene vrijednosti (5 µg/m3 ).
„Dugotrajna izloženost zagadjenom vazduhu , posebno praškastim česticama (PM česticama) je povezana sa povećanim umiranjem I učestalim obolijevanjem, posebno kada je riječ o kardiovaskularnim I respiratornim oboljenjima“.
Govoreći o prečišćivačima vazduha, Brajović naglašava da SZO ne preporučuje prečišćivače vazduha kao javnozdravstveno rješenje.
„Potrebno je fokusirano djelovanje na uzrok zagađenja i prevazilaženje problema dugotrajne izloženosti zagađenom vazduhu.
Prečišćivači, posebno HEPA filteri mogu privremeno unaprijediti kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru u kojem se koriste, ali to je samo kratkoročni efekat tj do trenutka dok se ne otvori prozor ili vrata. Dodatno, upotreba ovakvih filtera je skupa I nije dostupna svima čime se dodatno potencira problem nejednakosti u društvu“.
Da je zagadjenost vazduha globalni problem, kako Brajović navodi, najbolje pokazuju najnoviji podaci SZO da je u svijetu manje od 1% ukupne populacije udiše vazduh zadovoljavajućeg kvaliteta, shodno SZO smjernicama.
„Zagadjenost vazduha kao najveći ekološki rizik po javno zdravlje, koji je odgovoran za 7 miliona prijevremenih smrtnih slučajeva u svijetu na godišnjem nivou, istovremeno predstavlja I veliki ekonomski problem. Naime , prema podacima Svjetske banke ekonomski troškovi zdravstvenih posljedica zagadjenosti vazduha koštaju čovječanstvo nevjerovatnih 6.1% globalnog GDP-a u 2019god. Prema našim najnovijim procjenama koje je SZO objavila 2022.god, 703 smrtna ishoda prije navršene 70-te godine života (prijevremeni mortalitet) su posljedica zagadjenog vazduha u Crnoj Gori, od čega se u 51% smrtnih slucajeva radi o ishemijskom (koronarnom) oboljenju srca. Drugi po redu uzrok umiranja jesu moždani udari čija je stopa u poredjenju sa prosjekom u regionu Evrope veća za gotovo 4.5 puta. Ovo su zaista zabrinjavajući podaci“.
Brajović ističe da problem zagađenje vazduha mora biti rješavan kao regionalno i prekogranično pitanje, kroz koalicije i saradnju između država, regiona.
Radi se o sistemskim i višegodisnjim problemima koji nisu nastali preko noći i njihova rješenja traže sistemske intervencije, multisektorsko djelovanje utemeljeno na naučnim dokazima.
Preporučeno
“Neophodno je insistirati na transformaciji energetske isaobraćajne infrastrukture, energetskoj efikasnosti javnih i privatnih zgrada širom zemlje, prelasku na održivi transport, promociji politike mobilnosti u urbanim sredinama,ali i rekalibriranju poljoprivredne prakse, kao što je spaljivanje usjeva. Posebno je važno pitanje održivog upravljanja otpadom. Ono što mora da bude u fokusu kreatora politika jeste komunikacija sa gradjanima. Treba raditi na podizanju nivoa svjesnosti gradjana o rizicima povezanim sa zagadjenim vazduhom, kako bi korigovali svoje ponasanje I smanjili izloženost kada i gde je to moguće. Jednako je vazno raditi na podizanju nivoa svjesnosti – sta svako od nas moze pojedinačno da uradi“, zaključila je Brajović.
