Vesna Bratić je Pobjedi kazala da je najveći problem taj što ona kao ministarka nikada nije bila svjedok u postupku.

– Moji saradnici i ja bi smo objasnili na koji način su rješenja donešena i tako bi postojala velika vjerovatnoća da se ti sporovi ne izgube – kazala je Bratić.

S druge strane, zaštitnica je najavila da će ta institucija nakon Nove godine da podnese prvu tužbu protiv Bratić, a u sklopu koje će da traže da isplati iznos za izgubljene sporove u posljednjih pola godine.

Ćirović kaže da će institucija zaštitnika od Bratić prvo presudom morati da izdejstvuje da plati iznose, pa onda se ta presuda, ukoliko ne bude dobrovoljno isplaćeno, izvršava prinudno preko izvršitelja.

Još nije izvjesno o kom iznosi je riječ, jer čekaju da dobiju taj podatak. Nakon toga će ponovo da podnose tužbe, kako budu pristizale pravosudne presude direktora. Neće ih podnositi pojedinačno za svaku isplatu, već će uslijediti nakon određenih iznosa kroz pravosudne odluke.

Nedavno je na sjednici Vlade saopšteno da će ti iznosi dostići oko 300.000 eura. Oko 150 direktora je podnijelo tužbu protiv države. Donešeno je više od 60 prvostepenih presuda u korist direktora i deset je pravosnažnih. Procjenjuje se da ukupno ti troškovi postupaka iznose oko 50.000, te da bi dodatno imali eventualni trošak izvršenja pravosnažnih presuda na oko 25.000. Trenutno se vodi 140 sudskih postupaka.

Prejudiciranje i licitiranje

Nekadašnja ministarka Vesna Bratić je Pobjedi kazala da je cifra od 300.000 eura prejudicirana i da nije jasno na koji način se došlo do nje, s obzirom na to da postoji tek desetak pravosnažnih presuda.

Ona je kazala da svi postupci mogu da ponovo budu otvoreni kada se krene sa tom najavljenom tužbom.

– Ciframa se prilično licitira. Ja sam svjesna da je veća cifra, u suštini, samo nešto što daje bombastičniji naslov. Ali, pitanje je kako je ona formirana – kazala je Bratić

Ona je kazala da se na osnovu deset pravosnažnih presuda, koje nijesu odštete već samo troškovi postupka, ne može doći do cifre od 300.000 eura.

Bratić je istakla da je procjena njenog tima da to ne bi moglo da iznosi više od dvije do tri hiljade eura i to samo ukoliko se ne bi žalila i ukoliko se postupci ne bi ponovo otvarali.

– Kako može da se prejudicira cifra ili sudska odluka kada imamo jednu presudu Višeg suda koja je vraćena na ponovno odlučivanje. Zbog čega se onda priznaju postupci kada postoji mogućnost da se dobije postupak – kazala je Bratić, podsjećajući na presudu Višeg suda u Bijelom Polju.

Nekadašnja ministarka je ponovila da, ukoliko je zaštitnica bude tužila, ta suma neće iznositi više od 3.000 eura

– A time će izazvati lavinu poništavanja presuda i vraćanje na početak čime će dodatno oštetiti budžet jer će svako novo ročište iznova da košta – kazala je Bratić.

Ona je istakla da je zaštitnica sama priznala da je izgubila već sedam miliona eura u sporovima i da nije štitila državnu imovinu.

– Nije dobra poruka da se na ovaj način počinje braniti država a posebno od nekoga ko je po sopstvenom priznanju izgubio 7 miliona – kazala je Bratić.

Presude i tužbe

U oktobru je advokat Mihailo Volkov, koji je pravni zastupnik 107 direktora, SDT-u podnio krivičnu prijavu protiv Bratić zbog sumnje da je počinila krivično djelo zlupotreba službenog položaja. Čekamo od SDT-a da nam odgovore na pitanja u kojoj je fazi taj predmet. Volkov je rekao Pobjedi da podržava stav zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, koji je najavio tužbu zbog naplate štete, jer se, smatra on, time ispunjava uloga zaštitnika, njegovo postojanje u pravnom sistemu. Kao pravniku bilo mu je jasno da ta rješenja ne mogu ostati na snazi i da u takvom djelovanju ministarke ima elemenata krivične odgovornosti.

Volkov je ranije u više navrata komentarisao da se mora pokrenuti postupak protiv Bratić kako bi odgovarala zbog pričinjene štete, i da to bude nauk budućim ministrima koji će obavljati ovu funkciju. Smatra da kada se desi da neko ko se bahati sa pozicije vlasti – treba da vrati u budžet određenu sumu novca, da dobar dio života posveti plaćanju svoje greške, onda će se u narednom periodu zapitati kako se vrši vlast.

Volkov je u prijavi naveo da smjena svih direktora u jednom danu sa istim razlogom nije mogla biti rezultat neznanja Vesne Bratić ili nepoznavanje predmetne materije, jer je bila okružena saradnicima koji i te kako dobro poznaju pravnu materiju i samu predmetnu pravnu stvar.

I Centar za građansko obrazovanje podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta na čelu sa Vesnom Bratić, zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja.

-Šteta je nastala na osnovu postupanja tadašnjeg rukovodstva MPNKS koje je sprovelo nezapamćen proces masovnog razrješenja direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja, a što je rezultiralo sa preko 150 tužbi tih direktora kao oštećenih lica – saopštili su oni.

Ministarka Bratić poručivala je za svog mandata da su smjene direktora nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji. Pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili dokaze da su nova direktorska mjesta dijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to urađeno po Dontovoj formuli, te su je time demantovali.

Bratić: Direktori opstruirali Ministarstvo

Kada je riječ o samom procesu sporne smjene direktore, zbog koje je i došlo do tužbi, Bratić je kazala da su se bivši direktori oglušili o nalog Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta u cilju opstrukcije obrazovnog sistema.

– Oni su se dogovorili da ne rade ništa, da ne šalju predloge za školske odbore, neki su samo poslali zahtjev bez predloga… – kazala je Bratić.

Ona je pojasnila da je Zakonom predviđeno da Ministarstvo imenuje člana ŠO, ali zakonom nije regulisana procedura imenovanja kao npr. kriterijumi izbora, uslovi koje treba član ŠO da ispuni i slično.

– Kod takve situacije koja je pravna praznina, mi smo primijenili zatečenu praksu i od strane direktorica direktorata je svim školama upućen zahtjev da nam dostave predloge za imenovanje članova ŠO. Ova praksa je dobra praksa, jer ministar ne može znati ko su istaknuti građani u svim gradovima u Crnoj Gori, posebno što se na ta mjesta biraju ljudi koji nijesu iz prosvjete, ali iz svojih oblasti mogu da pomognu školi u rješavanju problema – kazala je ona.