Video
Poseban fokus okruglog stola su bile ambicije Crne Gore u borbi protiv klimatskih promjena, kao i rješenja koja Crna Gora planira da sprovede u vezi sa finansijskom podrškom
klimatskoj agendi.
“U novembru ove godine, britanska Vlada biće domaćin konferencije COP26 o zaštiti životne sredine, kojoj će prisustvovati delegacije skoro svih zemalja svijeta. Na konferenciji će biti riječi o djelovanju ka ostvarenju ciljeva pariškog Sporazuma i Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Kako se približavamo COP26, britanska Vlada istovremeno okuplja vlade, privatne kompanije i civilno društvo kako bi pokrenuli akcije u ključnim sektorima u pojedinačnim državama radi smanjenja emisija štetnih gasova, mobilizacije finansija, prilagođavanja i izgradnje otpornosti na efekte klimatskih promjena”, navodi se u saopštenju.
Kako su istakli javni i privatni akteri igraju ključnu ulogu u ovoj tranziciji i stoga je i organizovan ovaj razgovor sa crnogorskim donosiocima politika, kompanijama i nevladinim organizacijama
kako bi svi bolje razumjeli trenutno stanje stvari i kako mogu bolje da pomognu Crnoj Gori u ostvarenju ovih ciljeva.
Na otvaranju skupa, učesnicima se obratio regionalni ambasador za COP26 Dejvid Moran koji je rekao da će COP26 okupiti preko 100 svjetskih lidera i da je zadovoljan što će Crna Gora biti dobro zastupljena i dio globalnog razgovora.
„Čak i ako postignemo sve ciljeve Pariškog sporazuma, to bi dovelo do globalnih temperatura koje bi do kraja ovog vijeka porasle za više od 3 stepena, uzrokujući katastrofalne poplave, požare, ekstremne vremenske pojave i gubitak mnogih vrsta. Zbog toga je neophodno da svijet prepolovi svoje emisije u sljedećoj deceniji, te dostigne neto emisiju ugljenika do 2050. Ujedinjeno Kraljevstvo se obavezalo da će to i učiniti. Tačnije, zemlje koje pokrivaju 70 odsto svjetske ekonomije su se obavezale da dostignu neto nula emisije do 2050. godine. Sada tražimo da
sve zemlje svijeta učine isto, uključujući i Crnu Goru”, kazao je Moran.
Moran je pobrojao tri koraka koje sve zemlje mogu da preuzmu: prvi, brzo ukidanje energije iz uglja, drugi, zaštita šuma – jer one imaju ulogu u uklanjanju ugljenika iz vazduha, treći, moramo početi koristiti automobile s nultom emisijom.
“Taj će napor zahtijevati angažman ne samo Ministarstva ekologije, već i drugih ministarstava, posebno ministarstava finansija i kapitalnih ulaganja“, dodao je on. „Za postizanje ovih ciljeva potrebna im je poslovna podrška – kako bi došli do inovativnih, zelenijih načina rada i kako bi banke mogle ponuditi zeleno finansiranje. Učešće pojedinaca će jednako biti neophodno. Cjelokupna zajednica će morati da pruži sve što je u njihovoj moći kako bi se postigli ovi ciljevi. Zato smo danas ovdje”, naglasio je Moran.
„Ako postoji tema koja može da zbliži cijeli svijet onda je to ekologija i potreba za zaštitom životne sredine. To doživljavam kao jedan veliki kosmopolitski iskorak da se uvezujemo oko onih tema koje granice ne prepoznaju. Crna Gora, kao jedina u svijetu ustavom uređena ekološka država, zaslužuje da da doprinos, uprkos svojoj veličini u globalnim razmjerama“, naveo je potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović.
Govoreći o problemu ekofobije kao osjećaju straha za životnu sredinu, koji će tek preovladavati u svijetu i u Crnoj Gori, potpredsjednik Vlade Abazović naglasio je da Vlada Crne Gore mora ambiciozno pristupiti pokušaju pomoći promjene svijesti građana Crne Gore u pravcu edukacije, shvatanju prioriteta i važnosti obnovljivih izvora energije, korišćenju dosad neupotrijebljenih ekoloških potencijala Crne Gore, ističući da je ekološka Crna Gora najveća komparativna prednost naše države.
Državni sekretar za ekologiju u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Danilo Mrdak je istakao crnogorsku posvećenost dostizanju ciljeva Pariškog sporazuma.
On je tom prilikom istakao da su sljedeće dvije godine ključne za crnogorsko društvo i ekonomiju te da hrabrim ali na relanosti utemeljnim odlukama i njihovim dosljednim sprovođenjem „možemo izdići kompletnu ekonomiju ali i međunarodni položaj i prepoznatiljvost Crne Gore na nivo koji se trenutno čini nedokučivim. Ukoliko to ne uradimo sada i ukoliko se budemo rukovodili sebičnim razmišljanjima poput ostavljanja teških odluka svojim nasljednicima jer to je daleko i ne mora se to bas sada, rizikujemo da nastavimo da kaskamo za svijetom i da dođemo u situaciju da će nam se energetiski sektor urušiti sam od sebe pod teretom međunarodno preuzetih obaveza i u zakonima postavljenih rješenja.“
Preporučeno
Mrdak je istakao da nemamo vremena za čekanje i da moramo biti vrlo aktivni i preduzimljivi u periodu pred nama.
