CGO: Mediji u Crnoj Gori između zagraljaja vlasti i borbe za profesiju

CGO: Mediji u Crnoj Gori između zagraljaja vlasti i borbe za profesiju

Standard

20/04/2020

08:02

Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio je izvještaj Mediji u Crnoj Gori – između zagrljaja vlasti i borbe za profesiju, u kojem se navodi da se prikrivena cenzura ogleda kroz diskrecionu i nestransparentnu podjelu javnih fondova i olakšica medijima. “Godinama su vlasti pokušavale da ignorišu ili negiraju nalaze istraživanja CGO-a, iako su ista bila uredno, kao […]

Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio je izvještaj Mediji u Crnoj Gori – između zagrljaja vlasti i borbe za profesiju, u kojem se navodi da se prikrivena cenzura ogleda kroz diskrecionu i nestransparentnu podjelu javnih fondova i olakšica medijima.

“Godinama su vlasti pokušavale da ignorišu ili negiraju nalaze istraživanja CGO-a, iako su ista bila uredno, kao relevantna, citirana u brojnim međunarodnim izvještajima. Konačno je problem prepoznat i dobro adresiran kroz novi Prijedlog Zakona o medijima, koji je Vlada Crne Gore usvojila krajem 2019. godine, a koji je sada u skupštinskoj proceduri. Otvorena i prikrivena cenzura su rezultirale rastom autocenzure odnosno pojavom da je sve manje novinara spremno da se posveti profesionalnom i istraživačkom novinarstvu, a to utiče i na ukupni pad kvaliteta izvještavanja”, poručio je Damir Suljević iz CGO-a.

On je dodao da samoregulacija u Crnoj Gori još uvijek nije funkcionalna što za posljedicu ima česta kršenja Kodeksa novinara.

“Individualni samoregulatori su pokazali veći stepen posvećenosti i profesionalizma nego vlastima bliži Medijski samoregulatorni savjet (MSS). Zato se u preporukama izvještaja naglašava značaj prekida privilegovane podrške vlasti MSS-u uz ocjenu da je to kontraproduktivno za čitav sistem samoregulacije”, navodi Suljević.

U tom segmentu, napominje se da je neophodno promijeniti i odredbe Prijedloga Zakona o medija kako bi se funkcionalno uvažila pluralnost i autonomnost rada samoregulatornih tijela uz podsticanje samih medija da ulažu u ovu oblast a bez pokušaja da se samoregulacija kroz budžetsko finansiranje pretvori u koregulaciju ili regulaciju. Takođe, predlaže se podrška samoregulaciji kroz uspostavljanje godišnje novčane nagrade za samoregulatorno tijelo koje najbolje obavlja svoj posao.

On navodi da je broj napada na novinare smanjen u 2019. godini, ali i dalje nije rasvijetljen nijedan od najtežih ranijih slučajeva, poput ubistva suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan, Duška Jovanovića, pokušaja ubistva novinara dnevnika Vijesti i nedjeljnika Monitora Tufika Softića i Olivere Lakić.

“Većina od 92 slučaja napada na novinare i imovinu medija u Crnoj Gori, od 2004. do kraja 2019. godine, nikada nije dobila odgovarajući epilog” ističe Duljević.

Primjetne su, navodi, i određene akcije i najave policije pred objavljivanje godišnjeg izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru, ali bez konačnih ishoda kad je riječ o procesuiranju ovih slučajeva.

U CGO-u navode da Agencija za elektronske medije (AEM), kao regulator, do sada nije dosljedno poštovala Zakon o elektronskim medijima, što je rezultiralo izostankom primjene adekvatnih mjera, uključujući i krajnju mjeru – oduzimanje odobrenja za rad onima koji su drastično ili kontinuirano kršili Zakon.

CGO se bavio i Javnim servisom.

“Partijsko zauzimanje RTCG predstavlja najdirektniju demonstraciju političkog pritiska na medije u posljednje četiri godine, a kao takvo je notirano i u relevantnim međunarodnim izvještajima. Savjet RTCG je „očišćen“ od nepodobnih članova iz civilnog društva, a nezakonite smjene rukovodstva i uredništva su dokazane i pravosnažnim sudskim odlukama. Posljedično, današnji RTCG je zatvoren za argumentovana, drugačija i kritička mišljenja, uz povremena simuliranja te drugosti kroz već prepoznate i nove snage među “igračima” vladajuće partije”, kazao je Suljević.

U tom kontekstu se predlažu izmjene postojećeg Prijedloga Zakon o RTCG u smislu obezbijeđenja finansijske i uređivačke nezavisnosti RTCG i upravljačkih organa RTCG, a posebno kroz šire nadležnosti Savjeta RTCG, kao i strukturu, način izbora, imenovanja i razriješenja članova Savjeta, ali i jačanje programske i finansijske transparentnosti rada RTCG i odgovornosti generalnog direktora RTCG.

U izvještaju se daje i niz drugih preporuka za unaprjeđenje Prijedloga Zakona o medijima i ukazuje na važnost adekvatne primjene seta novih medijskih zakona, a posebno izbora novih savjeta javnog medijskog servisa i regulatora u skladu sa tim sugestijama koje definišu zakonodavni okvir za potrebnu nezavisnost ovih tijela.

Ostavite komentar

Komentari (0)

X