Time je ključna norma Nacrta zakona o RTCG sačuvana kako bi se na svaki način osigurala i učvrstila nezavisnost rada Javnog servisa, na čemu su insistirala sva tijela EU u svojim izvještajima. Na taj način će se smanjiti mogućnost neprimjerenog političkog uticaja na izbor članova Savjeta Javnog servisa.

RELEVANTNE NVO DA PREDLAŽU

Predstavnike nevladinih organizacija, prema Nacrtu zakona, na koji je i EK dala pozitivno mišljenje, prije naknadnih vladinih amandmana, neće birati poslanici u Administrativnom odboru u Skupštini, već će ih birati upravo NVO, i to samo one koje ispunjavaju zahtjevne kriterijume kojima dokazuju relevantnost.

Prema postojećem nacrtu, NVO će podnositi više odvojenih prijedloga, a Administrativni odbor će utvrditi prijedlog kandidata za člana Savjeta iz ovih kategorija na osnovu broja relevantnih nevladinih organizacija koje su podržale kandidaturu, čime se poslanicima oduzima pravo odlučivanja.

KABINET VLADE ILI RTCG

Mediji su juče objavili da su komentari iz kabineta Milojka Spajića poslati u Ministarstvo kulture i medija na stranicama sa logom RTCG. To je potvrdilo pojedina mišljenja da su pisani, ne u premijerskom već u kabinetu generalnog direktora RTCG Borisa Raonića.

Pored brojnih optužbi tokom jučerašnjeg dana da direktor Direktorata za medije Neđeljko Rudović ne govori istinu kada je kazao da nijesu dobili zvanično amandmane, te da ih je Vlada poslala bez znanja resornog ministarstrva i Radne grupe iz premijerovog Pokreta ,,Evropa sad“ otćutali su da prokomentarišu ili demantuju činjenicu da na vladinim komentarima stoji logo RTCG.

U komentarima koje je 20. maja Branko Krvavac iz Spajićevog kabineta dostavio Rudoviću se navodi da smatraju da je postojeće zakonsko rješenje izbora članova Savjeta iz reda NVO (iz 2020. godine) najkvalitetnije u smislu da omogućava jasne kriterijume po pitanju NVO koje mogu učestvovati u procesu nominacije i istovremeno da daje nadležnost Administrativnom odboru da donese odluku o izboru kandidata na osnovu biografije, programa i intervjua.

Napomenuli su i da su povodom toga dobili inicijativu 30 NVO organizacija, i da su čak i oni da se bira po kvalitetu kandidata, a ne po kvantitetu NVO koje su ih predložile.

Rudović je u odgovoru Krvavcu, u koji je Pobjeda imala uvid, odgovorio da je rješenje o načinu izbora tih članova Savjeta u Radnoj grupi imalo skoro apsolutnu podršku, osim od predstavnika Javnog servisa. Rudović je Krvavcu odgovorio i da se prijedlogom koji zagovara kabinet „vraćamo na rješenje koje je većina od 30. 8. 2020. godine usvojila, a koji zapravo omogućava direktan politički uticaj na članove Savjeta“.

Prema postojećem nacrtu, prilikom izbora članova Savjeta iz redova NVO neće odlučivati samo broj organizacija koje su stale iza pojedinog kandidata, odnosno neće se rukovoditi kvantitetom već kvalitetom NVO koje će moći da predlažu kandidate.

Nova rješenja sadržana u nacrtu predviđaju da u procesu imenovanja mogu učestvovati samo NVO koje ispunjavaju kriterijume da su registrovane najmanje tri godine prije raspisivanja poziva za izbor članova Savjeta, da su u prethodne tri godine imale godišnje budžete najmanje 3.000 eura od kojih su najmanje 2.000 eura bile namijenjene za projekte u oblasti u kojoj predlažu kandidata. Ovim rješenjima se, zapravo, daje mogućnost samo aktivnim NVO da učestvuju u predlaganju svojih pedstavnika u Savjetu RTCG.

Osim odustajanja od amandmana koji je omogućavao neprimjereni politički uticaj parlamentarne većine na izbor članova Savjeta RTCG, Spajić je odustao i od toga da produkcija komercijalnih televizija bude 30 odsto i pristao na 25 odsto. Za radio stanice taj procenat će iznositi 10.

NA ČEMU PREMIJER INSISTIRA

Prema informacijama Pobjede, Spajić i dalje insistira na amandmanima o broju članova Savjeta, godinama iskustva za generalnog direktora i reklamiranja u ,,prajmtajmu“. Ovi amandmani će se naći pred poslanicima da o njima raspravljaju.

Nacrtom zakona o RTCG je predviđeno povećanje broja članova Savjeta RTCG sa postojećih devet na 11. Povećanje se odnosi na dodatnog predstavnika univerziteta (čime bi ukupno imali dva) i predstavnika Advokatske komore.

U komentarima koje je Krvavac poslao Rudoviću, navodi se da „imajući u vidu dosadašnje iskustvo, postojeći broj članova Savjeta ne treba mijenjati. U regionu Upravni odbor RTS ima devet članova, Upravni odbor BHRT ima četiri člana i Nadzorni odbor HRT-a ima pet članova“. Zbog toga smatraju da nije opravdano povećanje broja članova.

Spajić insistira i na tome da broj godina radnog iskustva generalnog direktora Javnog servisa bude pet, umjesto 10, kako je to predviđao i prethodni Zakon o RTCG a što je ostalo i u nacrtu.

Kabinet je, prema komentarima koji su dostupni javnosti, predložio:

– Shodno preporukama ekspertske misije Savjeta Evrope (novembar 2022), koja je realizovana u sklopu zajedničkog medijskog programa Savjeta Evrope i Evropske unije, trebaju biti razdvojeni uslovi vezani za radno iskustvo i obrazovne kvalifikacije („Hence, the qualifications outlined with regard to RTCG are quite restrictive. It is recommended to de-couple the level of qualification from the years of work experience“). S tim u vidu, predlažemo sljedeću formulaciju: „Za generalnog direktora RTCG može biti imenovano lice koje je državljanin Crne Gore, sa prebivalištem u Crnoj Gori, koje ima najmanje pet godina radnog iskustva kao rukovodilac u oblasti relevantnoj za obavljanje djelatnosti RTCG, i najmanje VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja.

Godine radnog iskustva svakako ne bi trebalo da predstavljaju problem niti da imaju značaj, s obzirom na slobodnu interpretaciju tumačenja zakona kojom su se rukovodili članovi Savjeta i pravna služba RTCG.

I u aktuelnom zakonu, kao i u nacrtu, neophodno je 10 godina radnog iskustva u VII-1 stepenu što, na primjer, prema sudskim odlukama i mišljenju Agencije za sprečavanje korupcije, generalni direktor nema. Boris Raonić je diplomirao 2018. godine, kada je i stekao traženi VII-1 stepen stručne spreme. Prema mišljenju ASK-a, on bi mogao da konkuriše za mjesto generalnog direktora tek 2028. godine.

U sadašnjem Zakonu o RTCG se navodi: za generalnog direktora RTCG može biti imenovano lice koje je državljanin Crne Gore, sa prebivalištem u Crnoj Gori, koje ima najmanje VII-1 nivo kvalifikacija obrazovanja i najmanje deset godina radnog iskustva.

Ovaj član zakona su u Savjetu RTCG tumačili tako da radno iskustvo nije vezano sa godinama kojima je sticano u određenoj stručnoj spremi. Međutim, sudovi su se pozivali na princip Zakona o radu koji propisuje da radno iskustvo podrazumijeva vrijeme provedeno u radnom odnosu u kvalifikaciji nivoa obrazovanja.

Spajić insistira, prema informacijama Pobjede, i na tome da se u ,,prajmtajmu“ mogu emitovati reklame.

U sadašnjem rješenju se predviđa da je u programima Televizije zabranjeno oglašavanje i telešoping u periodu između 20 i 22 časa.

ISKUSTVA U REGIONU

Iz Spajićevog kabineta navode da ovakvo rješenje ne postoji u regionu.

– Zato su RTCG, Fakultet dramskih umjetnosti, Udruženje producenata i reditelja CG i Udruženje glumaca CG predložili da se RTCG-u dozvoli ubiranje marketinga, ali da RTCG od ukupnih prihoda koje ostvari oglašavanjem i telešopingom 50 % usmjerava se Fondu za kinematografiju RTCG. Ovakve izmjene će neminovno podstaći rast domaće filmske industrije, što ne podrazumijeva samo povećanje broja projekata na godišnjem nivou, već i generisanje niza poslovnih prilika, kao i kreiranje jednog radnog ambijenta iz kojeg se rađaju i sazrijevaju profesionalci, ubrzavajući tako rješavanje gorućeg problema deficitarnih kadrova u crnogorskoj filmskoj industriji – navodi se u komentarima Spajićevog kabineta.

Ono što razlikuje RTCG od pojedinih javnih servisa u regionu je to što se crnogorski finansira iz budžeta sa oko 20 miliona eura godišnje, dok regionalni imaju sistem plaćanja pretplate ili se finansiraju od taksi i na taj način ubiraju novac. Zbog toga im je i omogućeno emitovanje marketinga u ,,prajmtajmu“.

Politički RTCG ring

U skandal oko amandmana proslijeđenih EK bez znanja resornog ministarstva uključio se i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je reagovao dva puta u prethodna dva dana na rješenja iz Spajićevog kabineta.

Milatović je juče najavio da će izmjene Zakona o RTCG koje predviđaju smanjenje kriterijuma za  izbor direktora Javnog servisa vratiti na ponovno odlučivanje Skupštini.

– Na taj način, a u skladu sa svojim ovlašćenjima, želim da pošaljem jasnu poruku da je prošlo vrijeme uticaja na uređivačku nezavisnost i samostalnost Javnog servisa – naveo je Milatović u objavi na Tviteru.

Spajić se dan prije osvrnuo na kritike šefa države Jakova Milatovića o amandmanima na medijske zakone i kazao da je „u čudu“.

Njih dvojica su već neko vrijeme politički rivali, pa se najava vraćanja zakonskih rješenja o kojima se i dalje pregovara i tek treba da se nađu pred poslanicima može tumačiti upravo kao revanšizam.

Predsjednik je prekjuče kazao da najnovije izmjene medijskih zakona, kojima se smanjuju kriterijumi za izbor direktora RTCG-a sa dosadašnjih 10 godina iskustva na samo 5, predstavljaju ozbiljan korak unazad u odnosu na važeća rješenja i standarde. Kazao je da izmjene umanjuju integritet i nezavisnost RTCG.

– Javni servis, koji raspolaže budžetom od oko 20 miliona eura i ima više stotina zaposlenih, zahtijeva menadžment sa što većim, a ne manjim, radnim iskustvom, kako bi se odgovorno upravljalo ovako značajnim javnim resursima – rekao je predsjednik. On je prekjuče istakao da je posebno problematično što su ovako važne izmjene medijskih zakona predložene bez javne rasprave i konsultacija, što ukazuje na odsustvo dijaloga o ovom važnom pitanju.

– Ne znam zašto bi Milatović, iz kog razloga, imao potrebu da tako nešto kaže. U čudu sam. Predsjednik nekad ne zna šta je njegova nadležnost. Ja nijesam ništa novo vidio u njegovoj izjavi – kazao je Spajić.

Nikolić: Vlada ima pravo da interveniše, ali ne u zadnji čas i bez konsultacija

Direktorica Instituta za medije Crne Gore (IMCG) Olivera Nikolić je Pobjedi kazala da je prilično konfuzno sve ovo što se dešava posljednjih dana u vezi sa usvajanjem seta medijskih zakona, te da otvara pitanje motiva da se, poslije 30 mjeseci usaglašavanja, rada na radnoj grupi, javne rasprave i pozitivnih mišljenja Savjeta Evrope i Evropske komisije, interveniše u posljednji čas.

– I to u situaciji kada Crna Gora očekuje skoro mišljenje EK u vezi sa ispunjavanjem privremenih mjerila za članstvo u EU – IBAR – naglasila je ona.

Poručila je da IMCG neće ulaziti u političke motive ovog ,,igrokaza“, već će se kao medijska organizacija istinski posvećena novinarstvu u javnom interesu i medijima u službi javnog interesa, držati principa.

Nikolić je ukazala da je najviše pažnje i opravdani strah javnosti posljednjih dana s pravom izazvala namjera Vlade, odnosno njenog dijela, da izmjenama interveniše na Nacrt zakona o RTCG rješenjima koja bi bila korak unazad u odnosu na odredbe iz nacrta, a koje su dobile široku podršku na radnoj grupi i pozitivno mišljenje stručnjaka Savjeta Evrope.

– Vlada je, kao što smo vidjeli iz medija, namjeravala da unazadi rješenja iz nacrta, a koja pooštravaju kriterijume za izbor upravljačkih struktura, članova Savjeta RTCG i menadžmenta, smanjuju mogućnost upliva politike na rad Javnog servisa i obezbjeđuju pretpostavke za uređivačku i upravljačku autonomiju medija od velikog značaja za demokratizaciju društva i dalji put ka članstvu u EU – kazala je Nikolić.

Ona je ostavila prostora da se narednih dana vidi čime će rezultirati političke konsultacije na skupštinskim odborima, rasprava u parlamentu i šta će biti konačno usvojeno.

– Opravdan pritisak građanskog društva i zahtjev za Javni servis sa smanjenim uplivom politike na njegov rad, neće stati, ni u procesu usvajanja zakona pred Skupštinom – rekla je ona.

Nikolić ističe da nije dobra poruka ni to što Vlada mijenja ,,pravila igre usred igre“ i obesmišljava dobru, demokratsku praksu širokih konsultacija oko važnih pitanja i sadržaja zakona kojima se oblikuje ambijent za slobodan rad medija.

– Nesporno je pravo Vlade da interveniše na zakonski tekst, ali sporno je što to čini u posljednji čas, bez širih konsultacija. Mnogo se čekalo na usvajanje ovih zakona i mi smo već u velikom kašnjenju u odnosu na ono što je medijska i tržišna stvarnost – poručila je ona.