Crna Gora od prije pet godina ima zakon kojim se zabranjuje konzumiranje klastičnih cigareta u zatvorenim prostorijama.

Vlada sada namjerava da proširi zabranu i na elektronske cigare.

Namjere Vlade poklapaju se sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), koja upozorava na štetnost e-cigareta.

“Za svaku vlast koja nastupa sa pozicija zdravlja djece i budućih generacija, a ne očuvanja profita duvanske industrije, odluka je vrlo jednostavna”, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović.

Smatra da će svaki roditelj i građanin podržati vlasti u ovoj namjeri, piše RSE.

Ukoliko zakonski predlog dobije podršku poslanika i stupi na snagu, Crna Gora će se pridružiti listi od 42 zemlje koje su zabranile korištenje e-cigareta u zatvorenom prostoru.

A prodaja e-cigareta zabranjena je u 34 zemlje, podaci su SZO.

Hiljade ukusa primamljivi za mlade

Njihovi podaci upućuju na alarmantan porast korisnika e-cigareta među mladima. Naime, oko trećina 15-godišnjaka u svijetu potvrdilo je da su koristili ove cigarete.

Brajović ističe da duvanska industrija čini e-cigarete privlačnijim za djecu i mlade, nudeći više od 16.000 različitih ukusa, te da se na njima nerijetko nalaze i likovi iz crtanih filmova.”Na taj način regrutuju nove korisnike, stvarajući od njih nikotinske zavisnike od najranije životne dobi. Da li to Crna Gora želi da ponudi mladim generacijama zarad profita duvanske industrije i lobija? Uvjerena sam da nije”.

A uvoz elektronskih cigareta u Crnoj Gori intenziviran je posljednjih godina.

Prema statističkim podacima MONSTAT-a, od 2020. godine uvezeno je 2,5 miliona elektronskih cigareta, uglavnom iz Kine.

Uticaj na mlade

Upravo zbog porasti prometa e-cigareta i njihove popularnost među mladima, mora se brzo djelovati, smatra nacionalna koordinatorka za kontrolu duvana, doktorka Agima Ljaljević.

E-cigarete se koriste tek 15 godina – nedovoljno da se utvrde svi nusefekti njihove upotrebe:

“Međutim, nema dileme da e-cigarete nisu namijenjene ni odvikavanju od pušenja ni da su ‘manje štetne’ od tradicionalnih, kako to promovišu duvanske kompanije”.U prometu se sve češće zapaža nuđenje e-cigareta sa naznakom da ne sadrže nikotin, što su testiranja, ističe ona, pokazala netačnim.

“A nikotin je odgovoran za razvoj zavisnosti”, kaže Ljaljević.

On izaziva lučenje adrenalina, što dovodi do povećanja šećera u krvi, čime se ubrzava rad srca i povećava krvni pritisak. Utiče i na zgrušavanje krvi, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara.

“Kada je riječ o mladima, negativni efekti su još izraženiji, jer njihov razvoj nije završen. Izloženost nikotinu tokom adolescencije može izazvati zavisnost i štetiti mozgu”.

I Mina Brajović iz SZO ističe da e-cigarete negativno utiču na razvoj mozga i dovode do poremećaja učenja kod mladih.

Elektronske cigarete sadrže i veliki broj aditiva.

Kako navodi doktorka Ljaljević, prema nekim autorima, neke čak i više od 8.000.

Upravo se aditivi koriste kako bi se e-cigare prilagodile potrebama djece i mladih. Neke zemlje su ih zabranile zbog rizika za zdravlje.

Ona smatra da je dio rješenja u smanjenju dostupnosti e-cigareta, u rigoroznim kontrolama promocije i prometa, adekvatnom oporezivanju i cjenovnoj politici.

Povećano kršenje zabrane pušenja

I dok Ministarstvo zdravlja radi na zakonskom rješenju kojim će zabraniti korištenje e-cigareta u zatvorenim prostorima, u Crnoj Gori sve je više primjera da se to pravilo ne poštuje kada su u pitanju tradicionalne cigarete.

To je pokazao i projekat “Zabranjeno pušenje!”, koji je nastao upravo zbog kršenja zabrane u zatvorenim djelovima ugostiteljskih objekata.

Realizovali su ga Centar za za monitoring i istraživanje (CeMI) i Juventas uz podršku SZO.Inicijativa ja omogućavala građanima da lako prijave kršenje zabrane putem aplikacije, a njihove prijave su prosleđivane inspekciji, objasno je za RSE Vladimir Simonović iz CeMI-ja.

Projekat je trajao 100 dana. No, iako zvanično završen krajem marta, prijave i dalje pristižu.

Do danas ih je stiglo 522.

U reagovanjima inspekcije na njih, moglo se vidjeti da se zabrana pušenja kršila i u ministarstvima, bolnicama ali i u urgentnom centru.

Projekat je pokazao da inspekciji za reagovanje na prijavu prosječno treba osam dana, što, prema Simonoviću, ukazuje na neefikasnost:

“Nijesmo iznenađeni, s obzirom na dugogodišnji problem nedostatka inspektora.”

Takođe, evidentirana je i neefikasna kaznena politika, s obzirom da su izrečene kazne uglavnom u okvirima zakonskog minimuma.

Naime, inspektor koji “uhvati” pušače u zatvorenom prostoru može izreći kaznu od 30 eura za fizičko do 500 eura za pravno lice.

“To nema odvraćajući efekat. Vlasnici ugostiteljskih objekata, gdje najčešće dolazi do kršenja zabrane, svjesni su ovih slabosti i često ih koriste, ne mareći za ugrožavanje javnog zdravlja”, kaže Simonović.

A iz podataka koje je Uprava za inspekcijske poslove dostavila RSE vidi se da su inspektori za manje od šest mjeseci 2024. izvršili 30 odsto više kontrola u odnosu na cijelu prošlu godinu.

Ukupno su dobili i 70 odsto više prijava.