Video
To je, u intervjuu za PR Centar, saopštila epidemiolog i načelnica Odjeljenja za bolničke infekcije i prevenciju zaraznih bolesti u vanrednim situacijama u Institutu za javno zdravlje, Radica Raičević, navodeći da su njena priča i angažman u vezi sa koronavirusom, počeli veoma rano.
„Već u januaru, na prve informacije vezane za pojavu koronavirusa u Kini, počeli smo da se informišemo, da sa sajtova Svjetske zdravstvene organizacije, Evropskog centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti, skupljamo informacije. I počeli smo da pripremamo materijale sa smjernicama, preporukama. Sve te materijale je trebalo prilagoditi našem zdravstvenom sistemu, broju stanovnika, navikama. Tada smo vidjeli da će to biti veliki posao“, pojasnila je Raičević.
Na kraju januara postojala je, kako je podsjetila, prva sumnja na koronavirus kada je nekoliko kineskih turista u Budvi prijavilo određene respiratorne simptome.
„Desilo se da sam ja te noći bila pripravni ljekar u Institutu za javno zdravlje, pa sam sa ekipom otišla tamo, pridružila se ekipi epidemiološke službe Doma zdravlja Budva i mi smo zajedno te noći, na osnovu tadašnjeg znanja, na osnovu definicije slučaja Svjetske zdravstvene organizacije, zaključili da je u pitanju obična respiratorna infekcija“, ispričala je Raičević.
Iako nije bio u pitanju slučaj koronavirusa, ta noć je sve u zdravstvenom sistemu podstakla da mnogo više razmišljaju o novom koronavirusu, da preispitaju eventualne slabosti i uvide gdje je potrebno dodatno raditi.
„Tako da smo sa predstavnicima Ministarstva zdravlja, poslije toga, obišli sve bolnice u našoj zemlji, gdje smo, na terenu, izvršili procjenu kapaciteta tih bolnica – kompletnog kadra, opreme. I već tada smo preliminarno donijeli planove, da regionalno imamo kovid bolnice i to na sjeveru Bolnica u Beranama, na jugu u Baru, a u centralnom dijelu da to, pored Kliničkog centra, bude Opšta bolnica u Nikšiću. Na taj način smo napravili plan koje će da budu kovid, a koje tzv. čiste bolnice, za hospitalizaciju pacijenata sa drugom patologijom“, objasnila je Raičević.
Tada je počela i nabavka lične zaštitne operme, što je bilo veoma bitno.
Raičević smatra da je zbog svega na vrijeme urađenog trenutna epidemiološka situacija stabilna.
„Mi smo već u januaru počeli da pišemo plan za pojavu sumnje na koronavirus, da pravimo algoritme saradnje zdravstvenih ustanova, domova zdravlja, bolnica, hitne službe“, rekla je Raičević.
Već pri pojavi prve sumnje i, naravno, pojavom prvog slučaja koronavirusa u Crnoj Gori, brzo i efikasno su, kako je rekla, edukovani svi zdravstveni radnici.
„Tada su kod nas u Institut došli epidemiolozi, epidemiološke službe, zatim zaposleni na infektivnim odjeljenjima u bolnicama, ekipe iz doma zdravlja, hitne službe. Oni su svi prošli ubrzani kurs ovdje kod nas, vezano za ličnu zaštitnu opremu, a zatim su edukovali kolege u svojim ustanovama. Sve to je uticalo da imamo jako mali procenat obolijevanja zdravstvenih radnika“, istakla je Raičević.
Zdravstveni sistem je pravovremeno i efikasno reagovao, ali ogromnu zaslugu za to što epidemiju „držimo pod kontrolom“, prema Radicinom miljenju, imaju građani.
„Oni su prihvatili naše savjete, preporuke i svojim doprinosom i zalaganjem su radili na tome da za sada imamo stabilnu epidemiološku situaciju“, istakla je Raičević.
Ona je u februaru, kada je u Evropi bilo obolijevanja od koronavirusa, bila predstavnik Crne Gore na sastanku Svjetske zdravstvene organizacije u Kopenhagenu.
„Već tada sam čula trenutne informacije o svemu tome, o simptomima, periodu inkubacije itd. To su sve bile preliminarne priče, jer do tada smo imali samo iskustvo Kine. I sama definicija Svjetske zdravstvene organizacije, po kojoj smo radili se mijenjala, kako su se dobijala nova saznanja i informacije“, pojasnila je Raičević.
Bilo je zabrinutosti, kako je kazala, naročito na početku, jer se razmišljalo kakav će scenario biti u našoj zemlji.
„Dali smo najbolje od sebe da ne dođe do lošeg scenarija, ali smo se i pripremali za scenario masovnog oblijevanja. Sada je, za sad, kod nas sve pod kontrolom“, kazala je Raičević.
Sa svojim pacijentima, koji su bili u kućnoj izolaciji, i sa kojim je telefonski razgovarala, imala je, kako je rekla, odličnu saradnju.
„Moram da pohvalim i njihovu požrtvovanost i želju da meni olakšaju posao, a, naravno, ja sam tu da njima pomognem. Morali smo, pored tih medicinskih savjeta, da im damo i psihološku podršku, da im objesnite da nisu stigmatizovani u ovoj situaciji. Jednostavno, virus ne bira i može da napadne svakoga“, kazala je Raičević.
Ona je podvukla da smo svi odgovorni za ono što će se dalje dešavati.
„Dalji tok, sve ostalo što će da se desi, je na nama. Mi ćemo da nastavimo da radimo naš posao kao i do sada, ali na našim građanima je koliko će da se drže ovih mjera. Mjera se popuštaju, ali fizičke distance i nošenja maski moramo svi da se pridržavamo da bi se nastavilo ovim tokom“, objasnila je Raičević.
Posebno je, kako je rekla, ponosna na oboljele iz višečlanih porodica, koji su se liječili kući, ali nikome nisu prenijeli virus. Sve zbog toga što su se strogo pridržavali preporuka.
„Ti oboljeli su bili toliko disciplinovani da su bili u kućnoj izolaciji, u sobi, izdvojeni od ostatka porodice. I npr. imate porodice od šest-sedam članova, gdje smo do kraja zadržali samo jednog oboljelog, koji je na kraju ozdravio, a nijedan više član te porodice nije zaražen. Tu vidite koliko je on bio požrtvovan, koliko je vjerovao u ljekara koji mu je davao podršku. Tu je bilo različitih situacija i naša obaveza je bila da budemo u koordinaciji sa drugim zdravstevnim ustanovama. Ako se pacijentu stanje pogorša, mi bismo organizovali transport, najavljivali njegov dolazak u Infektivnu kliniku, kasnije se, naravno, oko svega konsultovali sa kolegama“, pojasnila je Raičević.
Preporučeno
Nekima je trebalo nabaviti ljekove, drugima izbaciti smeće, zbog nekih angažovati Crveni krst da im dostavi hranu, ali sve se stizalo.
