Video
Dušan Pajović, pisac i aktivista, cijeni da postoji mnoštvo različitih mišljenja o tome kakva nam država treba, ali da izostaje konsenzus.
“Donosioci odluka nemaju viziju razvitka socijalne zbilje, već uskostranačke i individualne interese. Moramo se izdvojiti iz lanaca očekivanja od osoba na pozicijama moći i sami se organizovati u kolektive, dok paralelno pritiskamo vršioce dužnosti da rade posao u smjeru koji vodi društvenom boljitku. Trenutna je vizija Vlade i tzv. crnogorske političke elite nešto što oni nazivaju tradicionalnim Crnom Gorom. Pozivam sve da se zamislimo – što za nas pojedinačno predstavlja tradicionalna Crna Gora? Ovim političarima je to slavljenje zločina u Štrpcima i bombardovanja Dubrovnika, dok bi meni lično to bi bilo neupadanje u političke igre i krvožednost, sukobe, klerikalizam i fašizam”, poručio je Pajović.
On je mišljenja da obrazovni sistem ne njeguje kritičko mišljenje niti je usklađen sa savremenim potrebama učenika/ca.
“Obrazovanje je put za budućnost, a trenutno ta budućnost izgleda crna”, zaključio je Pajović.
Zlatko Tutuć, novinar i publicista, naveo je da su manjinski narodi u Crnoj Gori zlatno doba imali od 2006. do 2020. godine, uz napomenu da su se tada podjele manje osjećale ili držale pod kontrolom.
“Nakon smjene vlasti, došlo je do narušavanja multikulturalnog koncepta koji je postojao i postoji i danas, ali izmijenjen isplivavanjem novih političkih opcija”, smatra Tutić.
Razgovor o multietničkoj dršavi u punom kapacitetu, po njegovom mišljenju, podrazumijeva suživot i dijalog.
“Etnička distanca odavno postoji, i uvijek će postojati u određenoj mjeri. No, ne možemo govoriti o multikulturalnoj državi a npr. u svakoj kancelariji Kliničko-bolničkog centra postoji neka freska i niko ne pita manjinski narod da li im to smeta iako sve to napravljeno i od njihovog novca. Danas će mene u Crnoj Gori većinski narod opisati prvo kao muslimana, a to nijesu glavna određenja ljudi, jer kada govorite o nekome govorite prvo o čovjeku. I pored te pesimistične slike, vjerujem da će mladi imati moć da mijenjaju društvo”, kazao je Tutić.
Cilj serije tribina o interkulturalizmu, koje će biti organizovane i u Ulcinju i na Cetinju, je jačanje dijaloga i razmjena perspektiva između institucija, civilnog društva, medija i građana/ki u različitim dijelovima Crne Gore, a kako bi se identifikovali ključni izazovi i potrebe u razvoju interkulturalizma.
Preporučeno
Tribina je organizovana u okviru projekta „Mostovi multikulturalizma kroz muzejsko obrazovanje“ koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
