Video
U okviru programa, kako su kazali, delegacija je posjetila jedno od ključnih Emerald područja u Crnoj Gori — Skadarsko jezero, gdje su sa zahvalnošću prepoznati napori Vlade Crne Gore da očuva ovaj izuzetni ekosistem.
“Ipak, ekspertska grupa je jednoglasno istakla hitnu potrebu da se dodatna prirodna područja stave pod zaštitu, kako bi se spriječilo izumiranje ugroženih vrsta i staništa, te ostvarili ciljevi Strateškog plana Bernske konvencije do 2030. godine. Balkanski region je posebno značajan kao dom brojnim endemskim vrstama koje ne postoje nigdje drugdje na svijetu”, ukazuju.
Prema njihovim riječima, u Crnoj Gori su preduzeti određeni koraci ka usklađivanju zakonodavstva sa Bernskom konvencijom i standardima ekološke mreže Natura 2000, međutim do danas nijesu predložena nova Emerald područja, dok postojeća još nijesu zvanično usvojena, već se vode kao kandidat-lokaliteti.
“Prioritetni zadatak je njihovo formalno potvrđivanje, kako bi se obezbijedila stvarna zaštita i stvorili uslovi za kasnije proširenje mreže. Područja poput kanjona Komarnice i donjeg toka rijeke Pive u Crnoj Gori, gornjeg toka Neretve i Drine u Bosni i Hercegovini, te Golije u Srbiji, ugrožena su planovima za izgradnju hidroelektrana koje bi nepovratno oštetile pejzaže i riječne ekosisteme”, naglašavaju.
Dodaju da su desetine rudnika planirane u netaknutim prirodnim područjima širom regiona, dok su planine poput Fruške gore, Zlatibora i Kopaonika izložene nekontrolisanoj gradnji.
“Na crnogorskoj obali, Emerald lokaliteti Velika plaža i Buljarica i dalje su pod snažnim pritiskom urbanizacije. Ove situacije pokazuju da status Emerald područja u Crnoj Gori i regionu trenutno ne pruža stvarnu i konkretnu zaštitu, jer kratkoročni ekonomski interesi i dalje prevladavaju nad javnim dobrom, dugoročnim razvojem, inovacijama i očuvanjem prirode”, poručuju.
Navode da Zapadni Balkan dijeli iste izazove a to su slaba primjena zakona, konflikt razvojnih prioriteta i nedostatak institucionalne posvećenosti koji i dalje podrivaju napore u zaštiti biodiverziteta.
“Iako su zemlje Zapadnog Balkana na sastanku izrazile snažno interesovanje za razvoj Emerald mreže, ipak nijesu se obavezale na konkretne rokove. Srbija je pripremila karte i spisak novih lokaliteta, ali ih još nije dostavila Bernskoj konvenciji. Crna Gora je gotovo u potpunosti mapirala svoju teritoriju, ali biološki podaci tek treba da budu analizirani i pretvoreni u tzv. standardizovane obrasce. U Bosni i Hercegovini dostupnost podataka je vrlo niska i potrebna su dodatna istraživanja”, ukazuju.
Zbog toga, kako kažu, Bernska konvencija upućuje poziv nacionalnim vladama, međunarodnim institucijama i civilnom društvu da udruže snage i pojačaju zajedničke napore u zaštiti ovih nezamjenjivih ekosistema.
“Hitna akcija je neophodna kako bi Emerald mreža postala više od simboličnog okvira, kako bi postala stvarna mreža živih, zaštićenih prostora u kojima priroda i lokalne zajednice mogu zajedno
napredovati, predstavljajući istinsku posvećenost svih evropskih država očuvanju prirode i borbi protiv gubitka biodiverziteta”, zaključili su.
Preporučeno
Saopštenje potpisuju: Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa, Andrej Ralev CEE Bankwatch mreža i Strahinja Macić Polekol/Pravo na vodu.
