On je istakao da nam je takav sistem prijeko potreban, ali da nije dobro da se uvodi nešto što građani izričito odbacuju te da je o ovom važnom pitanju potrebno još razgovarati.

U emisiji je istakao da se nije sad uključio u priču o izgradnji kolektora u Botunu, već da od februara priča o tome, ali da ga očito niko do sada nije čuo.

“To ranije nije došlo do ljudi i nije bilo interesantno, a danas kad je problem ja sam svima u fokusu kazivanja. Ja nijesam protiv građana Botuna niti ministarstvo na čijem sam čelu, razumijem argumente građana jer one nijesu bez značaja, naprotiv”, istakao je Ćulafić.

Rekao je da razumije nezadovoljstvo ali da treba imati u vidu da projekat nije dobro iskomuniciran te da se od 2004. godine govori o njemu.

“Ovdje se moraju graditi slična postrojenja, to su naše obaveze. Veliki je problem u razgraničenju teritorije, i to je trenutno jedan od velikih izazova. Jasna su nam nepovjerenja građana, ali kao građanin to razumijem i jedini mogući put koji vidim je da se postigne kompromisno rješenje”, naveo je Ćulafić.

Rekao je da je pitanje crvenog mulja jedno od najznačajnijih jer je to problem koji datira odavno, te da će, kako je obećao raditi na tome da država pomogne da se taj problem sanira.

“Već preduzimam sve u tom pravcu i pričao sam sa vlasnikom tog lokaliteta. Ja ne raspolažem državnom imovinom i finansijama. Tačno je i da rizikujemo penale ako ne počnemo gradnju sistema za prečićavanje otpadnih voda, ali ne znam šta je alternativno rješenje. Ako građani Zete ne daju da se gradi postrojenje na tom lokalitetu, mora postojati uvažavanje lokalne zajednice”, kategoričan je ministar.

Kaže da bi trebalo da postoje mjesni referendumi kada se izvode neki krupni kapitalni projekti.

“Ja sam za gradnju postrojenja, a nijesam nadležan da odaberem lokaciju za to postrojenje. Sada se intenzivno komunicira sa mještanima pa se nadamo da će se naći rješenje”, istakao je Ćulafić.

Kaže da je gotovo nemoguće realizovati ovakav projekat ako imamo ovako negativnu atmosferu povodom tog pitanja.

Na pitanje voditelja Zorana Lekovića šta ako nam se pregovori u poglavlju 27 obustave zbog ovoga, Ćulafić je rekao da to niko nije zaprijetio, te da su to manipulacije koje se mogu čuti u javnosti.

Branka Knežević iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj kaže da joj je jasno nepovjerenje građana ali da ne postoje tvrdnje da će novo postrojenje biti isto što i Kombinat aluminijuma.

“Bilo bi van pameti da se tako radi. Vi u tom predjelu i dalje imate posljedica od Kombinata aluminijuma, znači to nije novi zagađivač. Još se kao argument koristi to da je tehnologija zastarjela, a to se govori bez činjenica, jer to nije tačno, spaljivanje mulja nije zabranjeno u zemljama EU, ali uz kontrolu”, navela je Knežević.

Priznaje da se predviđa izgradnja sistema po principu dimnjaka, te navodi da je to jasno i rečeno.

“To je vraćeno na doradu i definisane su dodatne mjere. Spaljivanje kanalizacionog mulja može dovesti do emisije ako se ne prečišćavanju dimni gasovi kako treba. Ovdje je predviđena temperatura preko 850 stepeni, filteri su na dva nivoa ti koji prečišćavaju gasove i sav sistem se prati, imamo jasne direktive kako sve funkcioniše i sve je pod strogom kontrolom”, pojasnila je Knežević.

Kaže da neprijatnih mirisa neće biti jer će postojati sistem koji će ih eliminisati.

“Izgradja postrojenja neće riješiti probleme koji su izazvani posljedicama bazena crvenog miulja, ali neće ni narušiti zdravje ljudi na tom području već će riješiti mnoge probleme. Nepovjerenje je problem građana, što oni osuđuju unaprijed a projekat podržava EU a oni su ti koji imaju stroge mehanizme kontrole i sve se prati u realnom vremenu”, navela je Knežević.

Predstavnik građana Botuna Slavko Vukčević, sa druge strane nije ubijeđen da su tačne tvrdnje da im novo postrojenje ne bi ugrožavalo zdravlje.

“Mi nijesmo protiv razvoja ali jesmo protiv toga da kolektor bude u Botunu još od 2004. jer je predviđeno da bude na samom ulazu u mjesnu zajednicu i uz kuće, a kažu da treba da se obezbijedne sredstva za zbrinjavanje stanovništva ako im se dese bolesti pluća i oboljenja na koži, i to kad smo pročitali digli smo glas još tada a sve je kulminiralo 2008. kada su donijeli plan bez našeg znanja i učešća i javna rasprava je bila organizovana u krugu KAPA, a bilo je već privatno preduzeće i to nije smjelo tako da se uradi. Stanovništvo je moralo da bude uključeno”, istakao je Vukčević.

Rekao je da već dugi niz godina žive u prekomjerno zagađenoj životnoj sredini tako da su smatrali da je ovo neprihvatljivo.

Kaže da su ih godinama trovali, da su to tek kasnije priznali te da više ne vjeruju kad im neko kaže da će sve regularno biti urađeno i da im zdravlje neće biti ugroženo.

“A koja nam je garancija sad kad ljudi kažu da će ova postrojenja besprekorno da rade ako su im funkcije listopadne. Danas kažu, a onda sjutra budu smijenjeni”, istakao je Vukčević.

To što teritorija Zete i Podgorice nije razgraničena je veliki problem po riječima predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića.

“Potrebno je da nam se prevedu naselja i to je ono što tražimo. Želimo da funkcionišemo kao opština, jer se ovaj dio vodi na Opštinu Podgorica i oni ne želie da prevedu zemljište jer znaju da ćemo stopirati gradnju. Mi imamo Zakon o teritorijalnoj oganizaciji i zna se šta pripada Opštini Zeta, a to je trebalo država da razgraniči to i to je greška države što to nije urađeno”, rekao je Asanović.

Rekao je da nikad neće pristati na ucjene koje se, kako kaže, odnose na to da prihvate gradnju kolektora u Botunu.

“Podgorica se kabadahijski ponaša, oni traže da riješe problem o trošku građana Podgorice, a neće da se zaduže da promijene lokaciju. Nije kasno, neka traže novu lokaciju, mi smo nezavisna opština i treba da nas tako i tretiraju”, istakao je Asanović.

Ekološki aktivista Vuk Vujisić kaže da podržava napore mještana Botuna.

“Kada se upoznate sa svim činjenicama i ugovorom koji je već potpisan od strane prethodne vlasti, sa tim što podrazumijeva grant, mi nemamo vremena da premjestimo lokaciju ovog kolektora i do kraja godine bi trebalo da se gradi postrojenje. Svi zagađivači su završili u Zetu, degradirana je i uništena. Može doći do toga da sistem opet ne funkcioniše ali voda bi trebalo da bude A1 kategorije to je voda koja se može koritstiti za zalivanje”, navodi Vujisić.

Kaže da ni postojeće postrojenje ne zagađuje vodu ali da se širi neprijatan miris.

“Jer to je stara tehnologija, sada to neće biti slučaj, zatvorenog je tipa, postoja filteri i cijeli sistemi koji sprečavaju neprijatne mirise. Ako slušamo struku onda postrojenje ne može da degradira nego da unaprijedi životnu sredinu, jer i sada je loša situacija. Ona će biti bolja. Imaćemo Moraču koja je konačno čista i onda treba da se uloži u parcele koje su degradirane nelegalnom eksploatacijom šljunka”, ukazuje Vujisić.