Pobjeda je 6. februara 2024. godine u zahtjevu za slobodan pristup informacijama tražila kopiju: analitičke kartice, ugovore o konsultantskim uslugama, ugovore o djelu i knjigu putnih naloga od 21. 10. 2021. godine do danas; te završni račun za 2022. i 2023. godinu, te pregled realizovanih javnih nabavki za 2022. i 2023. godinu.

Zahtjev je, prema uputstvima iz vodiča za pristup informacijama okačenom na sajtu Agencije, poslat putem imejla.

Iz AKOKVO nijesu htjeli da potvrde prijem zahtjeva, iako su zamoljeni u mejlu, a 21. februara, nakon isteka zakonskog roka od 15 dana, na telefonski poziv novinarke Pobjede, načelnica službe za opšte poslove i finansije AKOKVO Gordana Novaković-Vuksanović je objasnila da „Pobjeda neće dobiti odgovore jer su svi u Agenciji bolesni“.

Na opasku novinarke da crnogorski zakon ne poznaje izgovor „bolesni smo“ i da su jasne odredbe o rokovima, Novaković-Vuksanović je odgovorila:

– Mi smo danas slučajno tu da završimo nešto što nam je prioritet. Ne možemo vam spremiti odgovore, žalite se – rekla je ona.

Pobjeda se zbog toga, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, 22. februara obratila Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

– Kako na član 31 Zakona o slobodnom pristupu informacijama prvostepeni organ nije donio rješenje, predlažem da Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama sprovede postupak i naloži donošenje rješenja po osnovu podnijetog zahtjeva za slobodan pristup informacijama – piše, između ostalog, u žalbi zbog povrede pravila postupka protiv AKOKVO-a.

S obzirom na to da ni iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, uprkos molbi i regularnoj poslovnoj etici, nijesu potvrdili prijem žalbe, Pobjeda je 7. marta, na dan isticanja zakonskog roka za odgovor, kontaktirala sa državnim organom kojem je u opisu posla omogućavanje poštovanja Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Pobjedi je saopšteno da su se oni „obratili prvostepenom organu na izjašnjenje, koje sada čekaju“.

I dok se čeka odgovor Danilovića, koji ne želi javnosti da kaže gdje i kako troši novac poreskih obveznika, nadležna Agencija zadužena za vršenje nadzora nad zakonitošću upravnih akata kojima se rješava o zahtjevima za pristup informacijama, nije imala odgovor na opasku novinarke da sada i oni poput Danilovića krše Zakon o slobodnom pristupu informacijama, koji su dužni da poštuju.

Pobjeda je ranije pisala o volšebnom izboru Danilovića, bez ispunjenih zakonskih uslova, na poziciju čelnog čovjeka AKOKVO-a, a na prijedlog bivše ministarke Vesne Bratić, tri nezakonita v.d. mandata, te donošenju Pravilnika o postupku reakreditacije ustanova visokog obrazovanja – sistemskog akta, mimo standarda, imenujući ga s namjerom pogrešno – internim, kao i neispunjavaju zadatka definisanog članom 13a Zakona o visokom obrazovanju.

Ono što je svakako vidljivo i javno i što je obilježilo rad Danilovića na čelu Agencije su njegove kontinuirane prijetnje Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, koje, istini za volju, datiraju i prije njegovog zaposijedanja pozicije direktora AKOKVO-a još od 2011. godine.

Svoju borbu protiv imenovanja crnogorskog jezika počeo je 2010. godine, kada je, između ostalog, poručivao da se od Crne Gore ne pravi „jedna velika Cetinjska gimnazija“.

Prošle godine je u statusu v. d. direktora indirektno zaprijetio kako ekspertska komisija koja će odlučivati o reakreditaciji FCJK „neće biti iz novopazarske ustanove“, a prije toga kako „nije trebalo reakreditovati FCJK“.

Posljednji u nizu prestupa Danilovića na čelu AKOKVO-a je protivustavna retroaktivna primjena novousvojenog Pravilnika na uveliko započeti postupak reakreditacije FCJK.