Video
Reagovanje HNV prenosimo u cjelosti, bez izmjena:
Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore osjeća se dužno, kao krovno i legitimno predstavničko tijelo hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, reagirati na napis o kojemu smo informirani.
Naime, na internetskoj stranici museu.ms ( Museums of the World) se u sekciji museu.ms/museum/details/188/our-lady-of-the-rock pod oznakom Gospa od Škrpjela ( Our Lady of the Rock) u trećem pasusu nalazi rečenica u kojoj piše ,, The first known church was built on the islet in 1452 and it was Serbian Orthodox. It was taken over by Roman Catholics and in 1632 the present Church of Our Lady of the Rocks was built. It was upgraded in 1722. ” I onima koji slabije razumiju engleski jezik vjerujemo da ne treba posebna stručnost da bi razumjeli da u tekstu stoji da je prva izgrađena crkva na Otoku Gospe od škrpjela bila građena od strane Srpske pravoslavne crkve 1452. godine, koju su kasnije preuzeli rimokatolici i 1632. izgradili crkvu koju su nadogradili 1722. ” ??!!
Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, čija je zadaća i da štiti, čuva i promovira i tradicijsku i vjersku baštinu hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, čiji je neodvojivi dio i pripadnost Katoličkoj crkvi, nije moglo, a da i ovoga puta ne stane u obranu istine i objektivnog izvještavanja.
Suvišno je svakom dobronamjernom čovjeku, ne nužno žitelju Kotora, Boke, Crne Gore, ili šire, a kamoli lokalnom stanovništvu i poznavateljima povijesnih prilika na tlu Boke kotorske objašnjavati što je pogrešno u spornoj rečenici. Ali zbog stranih turista i, prije svega, mlađih generacija, je nužno da se zna da crkva na Otoku Gospe od Škrpjela nikad nije bila pravoslavna jer u to vrijeme nije bilo pravoslavnog stanovništva u Kotoru i Perastu.
Ne znamo je li ovdje riječ o elementarnom nepoznavanju fakata, koje su preuzete sa linka na Wikipedii koji više ne postoji http://en.wikipedia.org/wiki/Our_Lady_of_the_Rocks;http://www.kotorskabiskupija.net/index.php?option=com_content&task=view&id=39&Itemid=56 , ili samo o lošem primjeru istraživačkog novinarstva, ali u cilju rasvjetljavanja i educiranja odlučili smo se navesti sljedeće statističke podatke iz relevantnih izvora o strukturi i broju stanovnika u Perastu u 16. stoljeću, iz kojih je jasno da se crkva na Gospi od Škrpjela ne bi bila imala za koga graditi, ako je plan bio da je se gradi za pravoslavno stanovništvo, jer njega u to doba na toj teritoriji jednostavno nije bilo!
Naime, u Kotoru i Perastu u prvoj polovici 16. stoljeća uopće nije bilo pravoslavaca, a 1774. u Kotoru ih je bilo svega 15,85% . Nadalje, odnos katolici-pravoslavci, prema popisu stanovništva iz 1910., bio je: Kotor, s naseljima: Bogdašić, Kavač, Lepetane, Mrčevac, Orahovac, Škaljari i Špiljari (3.939 – 1.820), Dobrota (792 – 424), Muo (581 – 96), Prčanj (860 – 108), Stoliv, Gornji i Donji (318 – 67), Lastva, Gornja i Donja (703 – 13), Tivat (1.785 – 62) i Perast, s naseljima: Gjurić, Kostanjica, Strp-Lipci (862 – 358). (Spezialortsrepertorium der österreichischen Länder, Wien, 1919.)
Zatečeni opetovanim ponavljanjem neistina na internetskim stranicama koje bi trebale pružati točne i provjerene informacije o turističkoj ponudi, a prije svega o kulturno- umjetničkoj baštini Crne Gore, odlučili smo izraziti svoje negodovanje i javno, putem medija, da bi se i šira javnost upoznala s ovom problematikom.
Da se razumijemo, nije ova agencija jedina koja je, ne provjerivši prethodno podatke sa stručnim osobama, prije svega sa strukom i s licenciranim vodičima, preuzela tekst s neprovjerenih drugorazrednih i trećerazrednih sajtova, odnosno poveznica. Ali osjetili smo se prinuđeni intervenirati jer nam je svima nam dobro poznato da triput izgovorena laž postaje istina. Kad je o pisanoj neistini riječ, posebno na internetu, ona u vrlo kratkom roku postaje viralna, a time je opasnost da netočna informacija stigne do čitatelja višestruko veća!
Iako bavljenje provjerama legitimnosti i integriteta internetskih sajtova nisu direktna nadležnost Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, ovakve pojave nikako nisu ni banalne ni trivijalne, a itekako tiču hrvatskoga naroda i rimokatolika u Crnoj Gori. Ovim reagiranjem Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore nastoji zaštiti interese domicilnog, autohtonog stanovništva Boke kotorske.
Preporučeno
Temeljem prethodno navedenoga, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, u cilju objektivnosti i istinitog informiranja javnosti, apelira na turističke djelatnike, posebno turističke vodiče, novinare i PR stručnjake, koji trebaju imati izražen osjećaj odgovornosti za svako napisano slovo, da se ne upuštaju u pisanje i objavljivanje tekstova, a da prethodno nisu osigurali relevantne informacije i podatke iz svih dostupnih izvora, pa makar bilo riječi i o tekstu koja ima više zabavni, a manje edukativni karakter.
