Podaci pokazuju da struktura inflacije u martu potvrđuje da je riječ o uvoznoj i troškovnoj inflaciji. Prema podacima Monstat, najveći doprinos rastu cijena dolazi iz kategorija goriva i maziva, hrane i osnovnih potrošnih dobara, dok je sektor prevoza zabilježio čak 4,5 posto rasta na mjesečnom nivou. Ovakav skok ukazuje na direktan prenos promjena cijena energenata na ostatak ekonomije, kroz povećane troškove transporta i distribucije.
RAST CIJENA GORIVA
Kretanje cijena goriva u Crnoj Gori u posljednjih mjesec dana dodatno potvrđuje ovu vezu. Krajem marta zabilježen je značajan rast cijena naftnih derivata – eurodizel je, na primjer, poskupio za oko 11 centi po litru . Međutim, početkom aprila dolazi do djelimične korekcije, pa su cijene goriva smanjene za 4 do 8 centi, pri čemu se eurosuper 95 kreće oko 1,55 eura, a dizel oko 1,71 euro po litru.
Ove oscilacije pokazuju visok stepen volatilnosti i osjetljivosti domaćeg tržišta na spoljne faktore, pri čemu i kratkoročne promjene imaju direktan uticaj na inflaciju.
U osnovi ovih kretanja nalaze se globalni trendovi na tržištu nafte, posebno cijene referentne Brent nafta.
Tokom posljednjih mjesec dana, cijena Brent nafte bilježi značajne oscilacije usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Već početkom marta cijene su naglo porasle, pri čemu je Brent kretao oko 100 dolara po barelu, što je značajno više u donosu na prethodni period kada je cijena bila oko 70 dolara po barelu.
Geopolitičke tenzije, uključujući vojne sukobe i prijetnje transportnim rutama, dovele su do povećane neizvjesnosti i dodatnog pritiska na cijene energenata, što se direktno reflektuje i na mala, uvozno zavisna tržišta poput crnogorskog.
U tom kontekstu, inflacija u Crnoj Gori ne može se posmatrati izolovano, već kao dio šireg ekonomskog okvira u kojem globalni energetski šokovi imaju snažan prenosni efekat. Rast cijena hrane – uključujući mliječne proizvode, meso, žitarice i voće – dodatno pojačava inflatorni pritisak, jer su i ovi proizvodi indirektno zavisni od cijena goriva kroz troškove proizvodnje i transporta.
POSKUPLJENJE OSNOVNIH ŽIVOTNIH NAMIRNICA
Paralelno s tim, značajan inflatorni pritisak dolazi iz sektora hrane. Rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda – uključujući mlijeko i mliječne proizvode, meso, žitarice, voće i kafu – već ukazuje na šire poremećaje u lancima snabdijevanja ili povećane ulazne troškove u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji. S obzirom na visok udio hrane u potrošačkoj korpi, čak i umjeren rast cijena u ovoj kategoriji (0,4posto na mjesečnom nivou) ima snažan uticaj na ukupnu inflaciju i životni standard stanovništva.
Dodatno, rast cijena u kategorijama odjeće i obuće (0,9 posto), kao i pokućstva i održavanja domaćinstva (0,9 posto), ukazuje na šire inflatorne pritiske i izvan sektora hrane i energije. Rast u oblasti rekreacije, sporta i kulture (0,7 posto) sugeriše i blago jačanje potrošačke aktivnosti, iako, prema podacima Monstata, taj segment nema presudan uticaj na ukupni indeks.
S druge strane, relativna stabilnost cijena u sektorima kao što su informacije i komunikacije, te finansijske usluge (rast od svega 0,1 posto), ukazuje na to da inflacija nije jednako raspoređena kroz sve segmente ekonomije.
Preporučeno
Podaci Monstat ukazuju da je inflacija u martu 2026. godine rezultat kombinacije domaćih strukturnih slabosti i snažnih eksternih faktora. Dinamika cijena goriva i kretanje Brent nafte na globalnom tržištu, pod uticajem krize na Bliskom istoku, predstavljaju ključni kanal kroz koji se inflatorni pritisci prenose na crnogorsku ekonomiju, čineći inflaciju posebno osjetljivom i potencijalno dugotrajnijom.
Video