Video
Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić kazala je za Dan da su neki ljekari nedavno otišli, dok su drugi najavili odlazak iz zdravstvenih ustanova u Risnu, Nikšiću, Beranama, na Cetinju. Nedavno su Klinički centar napustila dva radiologa.
“Imamo sitauciju da je bolnicu u Risnu napustilo troje ljekara, dvoje najavljuje odlazak iz Opšte bolnice na Cetinju, iz bolnice u Nikšiću odlazi jedan kolega. U Opštoj bolnici u Beranama to namjeravaju da urade dvoje kolega, a troje odlaze iz Srbije u Sloveniju”, kazala je Krivokapić.
Kako je istakla, imamo zabrinjavajući trend odlaska medicinara.
“U razgovoru su nam saopštili da su razlog veće zarade, bolje napredovanje i kvalitetnija edukacija u smislu različitih patoloških stanja i broja pacijenata. Hitno se mora zaustaviti odlazak mladih koji su budućnost našeg zdravstva. Kada se epidemija korone zaustavi, plašim se da će odlazak u zemlje Evropske unije biti veći, kako ljekara tako i medicinskih sestara. Veoma se sporo radi na tom problemu. Imam utisak da o nama pričaju samo oko izbora ili kada se sindikati aktiviraju u zajedičkoj borbi zauvećanja zarada”, ističe Krivokapićeva.
Kaže da to jedino mogu spriječiti zajedno sa Ministarstvom zdravlja.
“Treba utvrditi ko i kako može raditi privatno ako je stalno zaposlen i da li se može tako raditi. Privatni sektor nema dovoljno svog kadra već se potpomaže kolegama iz javnog sektora, ali ne mogu sve ljekare da angažuju. Tako stvaramo jednu kategoriju bogatijih kolega kojima tada i nije potrebno da idu van granice. Treba obezbijediti povećanje startnih plata, ali ne jednako svima. Priznaćete da specijalista na primjer higijene i transfuzije, ne mogu imati isti koeficijent”, poručuje Krivokapićeva.
Predsjednik Sindikata zdravstva iz Unije slobodnih sindikata Vladimir Pavićević ističe za Dan da su razlozi napuštanja javnih ustanova veće zarade u privatnom sektoru za uglavnom mnogo manji obim posla.
“Veliki je problem to da privatni sektor na ovaj način dobija doktore koji su školovani i afirmisani u javnom sektoru i u koje nije uložio ni cent. Na taj način se iscrpljuje javni, a jača privatni sektor. Morale bi se uvesti radikalne mjere, naročito u sistemima osiguranja”, kazao je Pvićević.
Podsjeća na Zakon o dodatnom zdravstvenom osiguranju koji je donesen, a nikad nije stupio na snagu i koji je predviđao opterećenje na teret zaposlenog oko tri eura mjesečno, a koji bi u sistem zdravstva unio dodatnih deset miliona eura.
“Naravno, i sistem bi se morao optimizovati, da se broj zaposlenih uskladi sa obimom pruženih usluga, a da se opredijeljeni budžet racionalno troši”, navodi Pavićević.
Što se tiče zarada u zdravstvu, dugi niz godina Sindikat doktora i nekih političkih struktura je iskazivao veliku zabrinutost za odliv ljekara i vođena je kampanja za povećanje zarada ljekarima povećanjem koeficijenata putem Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru a kritikovan sindikat zbog navodnog slabog učinka.
Preporučeno
“Sada su te političke strukture na vlasti, a nema nikakvog pominjanja povećanja zarada ni ljekarima ni ostalim zaposlenima u sistemu zdravstva. Ovdje se mora pomenuti i Ljekarska komora Crne Gore, koja je za vrijeme dok je predsjednik bio dr Đoko Jočić žestoko kritikovana zbog pasivnog odnosa prema položaju i statusu ljekara u Crnoj Gori. Nakon promjene rukovodstva i ozbiljnog narušavanja ugleda komore u incidentima čiji su glavni akteri bili u rukovodstvu, imamo Ljekarsku komoru, koja se uopšte ne oglašava povodom pitanja položaja i statusa ljekara u Crnoj Gori”, navodi Pavićević.
