Kako su saopštili iz Vrhovnog suda, Kalezić je predstavku dostavio elektronskim putem 13. novembra 2026. godine, a evidentirana je 16. novembra, prvog narednog radnog dana nakon praznika.
Kalezić je zatražio da Vrhovni sud, u okviru svojih nadležnosti, razmotri navode o mogućem protivpravnom tajnom nadzoru, uključujući eventualno prisluškivanje, kao i da se, ukoliko postoji odgovarajući sudski predmet, preispitaju zakonski osnov, obim i trajanje eventualno odobrenih mjera.
Takođe je zatražio očuvanje relevantne sudske dokumentacije i službenih evidencija, kao i dostavljanje predstavke nadležnom državnom tužilaštvu ukoliko se ocijeni da navodi ukazuju na moguće krivično djelo.
Nakon razmatranja predstavke, predsjednica Vrhovnog suda ukazala je na ustavni i zakonski okvir nadležnosti najviše sudske instance u Crnoj Gori.
“U odgovoru je posebno ukazano da su nacionalnim propisima iz oblasti vojno-obavještajnih, bezbjednosnih i poslova nacionalne bezbjednosti utvrđena ovlašćenja predsjednika Vrhovnog suda u pogledu odlučivanja o aktima nadležnih organa za odobrenje primjene nadzora u odnosu na određeno lice, uz obavezu zaštite tajnosti podataka”, dodaje se u saopštenju.
Istovremeno, kako navode, saglasno odredbama Zakonika o krivičnom postupku, mjere tajnog nadzora, na obrazloženi predlog državnog tužioca, pisanom naredbom određuje sudija za istragu nadležnog suda.
Iz Vrhovnog suda ističu da je riječ o nadležnosti nižestepenih sudova, odnosno osnovnih i viših sudova.
Preporučeno
“Shodno navedenom, predsjednica Vrhovnog suda obavijestila je podnosioca predstavke da nema nadležnost da postupa po zahtjevu za dostavljanje informacija o pitanjima sadržanim u njegovoj predstavci”, zaključuju oni.














