Video
Istoričar dr Milan Šćekić za CdM kaže da se tematika Drugog svjetskog rata obrađuje u devetom razredu osnovne škole i u četvrtom razredu gimnazije.
“S obzirom na to da je nastava istorije u devetom razredu, a u kome se obrađuje istorija 20. vijeka zastupljena samo sa jednim časom sedmično, jasno je da je ne samo Drugi svjetski rat, već generalno 20. vijek marginalno tretiran nastavnim planom”, ističe Šćekić za CdM.
Prema njegovim riječima sa tolikim fondom časova, voljom kreatora onih famoznih reformi obrazovanja, nastavnici i učenici mogu samo da “pretrče”, ali nikako i da kvalitetno obrade kompleksnu istoriju 20. vijeka.
“Činjenica da na časovima istorije nastavnici i učenici ne mogu adekvatno obraditi ovu tematiku i te kako pogoduje revizionistima koji im nameću svoje, nenaučno viđenje prošlosti”, upozorava Šćekić.
On naglašava da je tematika Drugog svjetskog rata vrlo korektno i pošteno obrađena u udžbenicima istorije za osnovnu i srednju školu, i ne smatra da je treba mijenjati.
“Samo treba povećati fond časova iz istorije i možda eventualno proširiti didaktički materijal koji će olakšati učenicima razumijevanje ove tematike. Ostalo je sve uglavnom zastupljeno. No, problem je što se udžbenici istorije sve manje koriste u nastavi istorije”, zaključio je Šćekić u izjavi za CdM.
Istraživanja o tome koliko mladi znaju o Drugom svjetskom ratu u Crnoj Gori nisu rađena odavno, tačnije od 2018. godine kada je Centar za građansko obrazovanje CGO objavio publikaciju “Antifasizam u Crnoj Gori između političkog trenda i obrazovne politike”.
U toj publikaciji navedeni su rezultati istraživanja i tada je nešto više od tri četvrtine (76,07 odsto) anketiranih studenata znalo da se 13. jula 1941. godine desio ustanak u Crnoj Gori protiv fašističke okupacije.
Npr. više od tri četvrtine studenata (76,07 odsto) znalo je tada da se termin „Bratstvo i jedinstvo“ odnosi na međusobni odnos naroda, narodnosti i nacionalnih manjina u SFRJ, dok gotovo četvrtina (23,93 odsto) njih nije dala tačan odgovor, iako su imali tri ponuđena u izboru. Na pitanje ko je bio Ljubo Ćupić odgovorilo je nešto manje od polovine anketiranih studenata (46,43 odsto), najčešće navodeći da se radi o: „narodnom heroju“, „političkom komesaru“, „borcu za ljudska prava“, „komunisti“, „narodnom heroju koji je sa osmijehom izašao na strijeljanje“, „revolucionaru i antifašisti“, dok 40,71 odsto anketiranih nije znalo ko je Ljubo Ćupić, a 12,86 odsto nije dalo nikakav odgovor…
Današnja Crna Gora je nastala na temeljima antifašističke borbe tokom Drugog svjetskog rata zbog toga je zaštita i predavanje antifašizma i antifašističkog nasljeđa od najvećeg prioriteta.
Preporučeno
Antifašizam, stoga, nije samo istorijska činjenica, već živa ideja i putokaz. Podsjećanje na njegove tekovine nije pitanje prošlosti, već nužnost sadašnjosti i odgovornost prema budućnosti.
