Video
Ona je gostujući na Televiziji E kazala da društvo mora biti svjesno da se nastava u učionici nije godinama mjenjala i da se mora učiniti sve da se đaci zainteresuju za nastavni process.
“Moramo da koristimo alate i opremu, servise, sve moguće kapacitete koje obrazovanje treba da ima, kako bi učenici bili konačno zainteresovani za nastavu, jer naši učenici su nezainteresovani za nastavu, čini se da ni profesori nijesu puno zainteresovaniji i da tu negdje u svoj to trci između učenika, nastavnika i roditelja, privatne nastave, rivalstva javne i privatne nastave, mi nemamo bolji kvalitet obrazovanja”, kazala je ona.
TV E: Kako je moguće da na svom maternjem jeziku ispit padne 501 srednjoškolac? Ko je tu zakazao?
KALUĐEROVIĆ: Mene i kao roditelja i kao građanina ne iznenađuje apsolutno ovakav rezultat eksterne provjere znanja i on je jedan kontinuitet godinama unazad. Možda je taj proces rezultata sada vidljiviji i napravljena je jedna mini analiza koliko sam vidjela na sajtu Ispitnog centra, koja je predstavljena juče medijima i rezultati su takvi kakvi su. Oni odslikavaju cjelokupan proces obrazovanja. A naravno ko je kriv i ko je za to zaslužen, odnosno ko nije položio, jeste učenici. Oni su ti koji su morali biti odgovorniji, koji su morali biti posvećeni i morali shvatiti ozbiljnost ove eksterne provjere znanja koja njima služi kasnije za neke više nivoe obrazovanja. Takođe, kriv je nastavni proces. Krivo je apsolutno naopako postavljen, rekla bih, sistem obrazovanja koji godinama baštini jedan reproduktivni način obrazovanja i koji usvajanjem napamet gradiva, koje učenici zaborave onog sekunda kada ga iskoriste, i kao takav mora se hitno mijenjati ukoliko mislimo da neke druge ciljeve i ishode učenja ostvarimo i da ti rezultati budu što bolji. Mislim da je ovdje u pitanju neposvećenost učenika, odgovornost je i učenika i roditelja i nadasve, uspjeh nastavnika tokom određenog perioda.
TV E: Kako objašnjavate disbalans u ocjenama, jer juče smo mogli čuti iz Ispitnog centra da je većina đaka koja je dobila jedinicu na eksternom ispitu ustvari imala dobre, prelazne, čak i odlične ocjene iz maternjeg jezika, matematike?
KALUĐEROVIĆ: Gledajući pažljivo ove rezultate, potrebna je jedna detaljnija analiza. Rekla bih da to licitiranje da li je 100 petica bilo od 300 lučonoša, šta se desilo sa njih 200, možda su dobili svi četvorke, što opet nije tako strašno i potpuno je prirodno da učenici malo podbace toga dana, jer je ogromna količina stresa i nepripremljenost svakakoima tu dosta nekih faktora,ali problem je šta se desilo ako su oni zaista podbacili u smislu dvojke ili trojke.
Jer kad gledate pažljivo ove rezultate, vi imate taj neki prosjek, dvojke, trojke i četvorke su tu negdje. Ono što možemo zaključiti jeste da je u odnosu na zaključivanje ocjena na kraju godine i u odnosu na eksternu provjeru znanja da imate nekakvo poklanjanje, rekla bih, ocjena, dvojki i petica, tako da u odnosu na sveukupne rezultate to je nešto što možda praksa je, sigurno, ali nije dobro i ovo su vam efekti toga.
TV E: Iz Ispitnog centra takođe juče su kazali da su ovakvi rezultati posljedica strožijih kriterijuma, pravilnika, time su se trudili da spriječa zloupotrebe na eksternoj provjeri znanja. Da li su na neki način ovakvi rezultati? Da li su na neki način ovakvi rezultati? Ali šta učiniti da se učenici zaista zainteresuju za predmete u školama?
KALUĐEROVIĆ: Meni je teško da vjerujem da je tu bilo ikakve zle namjere u smislu kažnjavanja. Samo je bila vjerovatno realna procjena i ocjena onoga što je neko pokazao na eksternoj provjeri znanja. Da li mi trebamo da neke nove zaključke i neke nove preporuke za izmjene Opšteg Zakona o obrazovanju, predložimo, svakako da da. Ili će to biti neki drugačiji način, može li biti drugačiji način bodovanja eksterne provjere znanja, da li sami kurikulumi, treba da budu potpuno drugačiji, kakva nastava ciljokupna treba da bude, to je nešto s čime se mi nosimo godinama. Konačno mora da se promijeni nastava u učionici, jer smo godinama baštinili jednu politiku da stalno usvajamo nove propise i nove zakone, koji nijesu tako loši, ali njihove primjene i nema u potpunosti. Moramo znati da mi moramo, a to nismo godinama mijenjali – nastavu u učionicu, da moramo da koristimo alate i opremu, servise, sve moguće kapacitete koje obrazovanje treba da ima, kako bi učenici bili konačno zainteresovani za nastavu, jer naši učenici su nezainteresovani za nastavu, čini se da ni profesori nijesu puno zainteresovaniji i da tu negdje u svoj to trci između učenika, nastavnika i roditelja, privatne nastave, rivalstva javne i privatne nastave, mi nemamo bolji kvalitet obrazovanja. Dakle, treba ozbiljan rad, treba i ozbiljne promjene i treba da negdje pratimo i usvajemo najbolje politike onih sistema obrazovanja koji imaju i bolje rezultate.
TV E: A šta pored dobre ocjene pismenost još podrazumijeva?
KALUĐEROVIĆ: Čini mi se da pismenost podrazumijava, osim ovog opismenjavanja osnovnog, to što učenici trebaju da od prvih dana uče, odnosno njihovi učitelji da njeguju najbolji način kako da učenici razumiju pročitano, kako da učenici plasiraju u praksi to pročitano, kako da tumače, analiziraju, kako da kritički promišljaju. Sada su to neki od modela u onim nastavnim jedinicama koje u tom trenutku učenici izučavaju i kako da se to sjutra praktično u životu primjenjuje.
TV E: Kada je riječ o srednjim školama i rezultatima eksterne mature, prema podacima Ispitnog centra većina jedinica je bila od učenika iz srednjih stručnih škola, ukupno 450. Šta nam govori taj podatak? Da li treba ulagati u nastavni kadar i obrazovanje đaka u srednjim stručnim školama?
KALUĐEROVIĆ: Svakako da da. Ove godine je sproveđena eksterna provjera znanja za maternji jezik, i za gimnazije i za srednje stručne škole bio je u pitanju isti test. To opravdanje negdje možemo da kažemo da su recimo učenici gimnazije imali su veći fond časova, učenici srednjih stručnih škola manji fond časova, njihov kurikulum je prilagođen srednjoj
stručnoj školi, gimnaziji je potpuno drugi. Međutim, kažu da je taj test bio i bazičan i da se očekivalo od gimnazijalaca da oni to zaista polože, onako kako bi to trebalo, da se srednja stručna škola, ako i za njih kažu, bio bazičan, onda je zaista veliki broj od 450 učenika, čini se da je to od ukupnog broja srednjoškolaca, oko10 i nešto posto. To nije mali broj i to zaista treba preispitati kako su ocijenjivani, šta se dešavalo. Moramo imati i onaj moment kad su učenici prošli neki određeni period potpunog, potpunog pada i nezainteresovani za nastavu, sami proces nastave. Srednja škola je specifična, taj uzrast je vrlo specifičan i razmatrujući sve to, to vi negdje zaključujete da mi moramo samo da mijenjamo metodologiju procesa nastave u učionici kako bi mi naše učenike zainteresovali za nastavu i obrazovanje.
TV E: Stoga, na koje obrazovne sisteme treba da se ugleda crnogorsko školstvo? Ovih dana glavna tema u medijima jeste IBAR i koliko je on važan na putu ka Evropskoj uniji, ali koliko nam je važno da imamo pismene mlade ljude i kvalitetno školstvo da bismo učenike učenike učenike, da bismo bili kredibilna članica Evropske unije?
Preporučeno
KALUĐEROVIĆ: Još mnogo moramo da radimo i na svim poljima u sistemu obrazovanja. Da je neki model obrazovanja koji bi bio prilagodljiv nama, mi smo čuli i negdje iz programa Vlade da bi to trebao da bude neki skandinavski model. Recimo od premijera smo čuli i da se Singapur pominje. Sve su to zaista lijepi, neki naši zamišljeni ciljevi ili želje. Ali, dobro bi bilo i da se vratimo onom našem od prije nekoliko decenija snažnom obrazovnom sistemu koji smo imali i koji nekako u svim ovim tranzicijama smo izgubili. Da vidimo gdje smo, da napravimo presjek stanja i da znamo šta nam je dalje činiti i sa kojim akterima u obrazovnim politikama i da obrazovne vlasti, a vidim da se evo i za početak kažem krenulo i sa ovim nekim susretima stvarnog stanja u obrazovnom sistemu da vidimo kako dalje i to je otprilike nešto što će biti vrlo izazovno u nekom narednom periodu.
