Video
“Dva puta je to bilo verbalno, treći put i fizički. Nisam osoba koja se mnogo plaši, ali da li je neprijatno, jeste. Svjestan sam rizika mog pojavljivanja i daljeg nastupanja… Biram da vjerujem institucijama, ali da nekako vjerujem i građanima i građankama, i da što više govorimo o slobodama, edukujemo”, rekao je Marković u Bojama jutra na TV Vijesti.
Kazao je da se još utvrđuje ko je odgovoran za napad na njega u Baru, te da mu je iz policije rečeno da je kamera koja je zabilježila slučaj bila udaljena. Jedan slučaj prijavljen je i policiji u Podgorici. Marković je rekao da uliva povjerenje odnos u toj instituciji tokom prijavljivanja slučajeva napada, ali da ostaje da se vidi šta će se dešavati dalje.
Upitan o mogućim motivima napada, Marković je rekao da je stvorena atmosfera linča nakon njegovog gostovanja na televiziji, gdje je govorio o ljudskim slobodama i “bio netipično obučen za psihologa i muškarca”.
“Nakon toga je počela da se dijeli moja fotografija na društvenim mrežama, sa propratnim komentarom gdje sam okarakterisan kao neko ko je dio američke agende i neko ko je zadužen za mentalno zdravlje djece, ali sa ciljem da baš tu djecu ošteti”, naveo je on.
Marković je rekao da svojim vizuelnim identitetom šalje poruku građanima da žive autentično i u skladu s onim kako se osjećaju.
“Mislim da je ovo što se meni desilo pokazatelj da smo većinski društvo koje nije tolerantno na različitosti. Okidač je bila pretpostavljena seksualnost, i govorimo o sve većem prisustvu homofobije, transfobije, bifobije i mizoginije. Uvrede su najčešće počinjale s tim – vidi na šta liči, na žensko…”, istakao je.
Ljudi koji stoje iza napada, smatra on, su oni koji se plaše slobode.
Ocijenio je da se usvojeni zakoni ne sprovode dovoljno dobro i da se “ljudi onda više oslanjanju na dogmatsko uvjerenje koje nerijetko biva interpretirano kroz religijski diskurs, koji često može biti zloupotrijebljen”.
Marković je ukazao i da se govor mržnje podstiče i kroz medije. “Govor mržnje je okarakterisan kao govor slobode, pa se mijenjaju teze – šta je sloboda govora, a šta govor mržnje. Ne mora svakome da se sviđa kako izgledam ja ili bilo ko. Ako je to tema o kojoj diskutujemo, bitno je da to bude kroz diskurs koji će da otvori brojna pitanja, da njegujemo kritičko mišljenje”, naglasio je.
Trebalo bi se, kako je ukazao, i u prosvjeti ozbiljno pozabaviti predmetima poput građanskog obrazovanja, zdravim stilovima života, seksualnoj edukaciji…
“Dešava se baš tabuiziranje seksualnosti i upravo to negdje stvara ovu atmosferu neprijatnosti, i potrebu da na agresivan način ispoljimo neslaganje prema nečemu što je drugačije”, napomenuo je.
Jasno je, ističe, da seksualna orijentacija nije bolest.
Preporučeno
“Istopolna seksualna orijentacija nije bolest. Često je vezuju sa zoofilijom, pedofilijom… to su već poremećaji koji mogu i te kako da povrijede drugu osobu. Ako govorimo o takvom povezivanju seksualnosti sa parafilijama, onda je to zloupotreba i neinformisanost građana i građanki, i važno je da govorimo o seksualnosti”, kazao je Marković.
