Video
On je komentarisao izjave hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana o toku rješavanja bilateralnih pitanja sa crnogorskom stranom, ali i saznanja Pobjede o detaljima tih pregovora. Komentarišući otvorena pitanja sa nama susjednom članicom EU, Perović jasno razdvaja tri bitne stavke koje će najvjerovatnije determinisati konačno rješenje problema.
„Prva stavka je granica na kopnu, koja je nedvojbeno jasna. To je riješeno 1992. godine Badinterovom komisijom i verifikovano je hiljadu puta. To što sada određeni crnogorski zvaničnici iz aktuelne vlasti potenciraju drugačije rješenje iz neznavenih ili zlonamjernih razloga, škodi odnosima jedne i druge strane”, smatra Perović.
Pitanje ulaska u Boku Kotorsku, kako je dodao, nešto je što će se dugoročno rješavati. Zato ističe da razgovor o Prevlaci mora počivati na dokumentima i međunarodnom pravu. Zato smatra da „lične želje i emocije ne mogu biti osnova državne politike, a ponovno otvaranje pitanja kopna bez pravnog uporišta samo slabi našu poziciju” .
„Što se tiče obeštećenja bivšim logorašima iz Morinja, crnogorska strana je to već prihvatila i shvatio sam da će isplata biti vrlo brzo”, kazao je Perović, te napomenuo da se kao rok pominje kraj godine.
Kao treću bitnu stavku on navodi povrat davno nacionalizovane imovine čiji su vlasnici pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori. Upravo taj zahtjev – uz obeštećenje – za Hrvatsku predstavlja preduslov kako bi dala „zeleno svjetlo” za zatvaranje Poglavlja 23.
To što Hrvatska podržava članstvo Crne Gore u EU, ali otvorena međudržavna pitanja povezuje sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja, za Perovića znači da država mora precizno definisati svoje ciljeve.
„Zato Podgorica mora imati jasnu strategiju, pravno utemeljene stavove i spremnost da probleme rješava prije nego što postanu prepreka evropskom putu. To je naročito važno u razgovorima o poglavljima 23 i 31. Odgovornost naše vlasti jeste da zna šta pregovara, kojim argumentima raspolaže i kakve posljedice njene odluke mogu imati”, ukazao je on.
Perović je rekao i kako zahtjevi za obeštećenje i povrat imovine zahtijevaju konkretan i temeljan rad naših institucija.
„Ako su obaveze prihvaćene, treba ih izvršiti u dogovorenim rokovima i javnosti jasno saopštiti šta je usaglašeno. Ne smijemo dozvoliti da izostanak pripreme ili sprovođenja dogovora dodatno optereti zatvaranje Poglavlja 23”, naveo je on.
Problemi koji se „vuku” do posljednjeg trena više su od običnih bilateralnih pitanja. Zato ukazuje kako su „neke nesuglasice mogle ranije biti riješene ili makar približene rješenju”.
„Naš hronični problem je što čekamo da sporna pitanja eskaliraju, pa ih rješavamo u najnezgodnijem trenutku po nas. Evropski put najbolje ćemo zaštititi pravovremenim rješavanjem sporova, ozbiljnom pravnom pripremom i odgovornim institucijama. Od Hrvatske očekujem spremnost na kompromis, a od naše vlasti jasnu strategiju i odgovornost za preuzete obaveze”, zaključio je Perović.
Preporučeno
