Video
Efikasno, nezavisno i pravično pravosuđe ključno je za razvoj savremnih demokratija, u kojima pravosuđe, u prvom redu sudstvo, ima glavni uticaj na sve segmente društva, poručila je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica sa okruglog stola „Disciplinska i etička odgovornost sudija u Crnoj Gori“ koji se održava u Podgorici.
Preporučeno
“De jure i de fakto nezavisno sudstvo, pretpostavlja ne samo postojanje normativnih okvira i garancija, nego i nezavisan sudijski rad u realnom životu i praksi. Upravo načela nezavisnosti, samostalnosti, nepristrasnosti i integriteta nosilaca sudijskih funkcija u sebi inkorporiraju prava, ali i brojne obaveze – zahtjeve za odgovornim i savjesnim radom i poštovanjem etičkih načela. Visoki standardi profesionalnog ponašanja i postupanja i lični integritet sudija neodvojivi su od kvalitetnog funkcionisanja sudskog sistema, a u konačnom i od povjerenja javnosti u naš rad. U završenim i tekućem ciklusu reforme pravosuđa, pravno i organizaciono etabliranje Sudskog savjeta pokazalo je opravdanost i uspješnost njegovog postojanja, dajući efikasne pravne mehanizme i rezultate za jačanje disciplinske odgovornosti i etičkog ponašanja nosilaca sudijske funkcije”, ocijenila je ona.
Pozitivna percepcija javnosti u rad sudova, kako kaže, nužno je povezana sa jačanjem odgovornosti sudija, zbog čega je, u Crnoj Gori bilo neophodno unaprijediti normativne mehanizme kako bi rezultati u praksi bili na još većem nivou.
“Reforma pravosuđa u ovom dijelu bila je usmjerena ka zakonskoj uspostavi objektiviziranih razloga za disciplinsku odgovornost, lakših, težih i najtežih prekršaja, disciplinskih sankcija, jasnom pozicioniranju uloge disciplinskog tužioca i disciplinskog vijeća, kao i zakonskoj razradi ustavnih razloga za razrješenje sudija i predsjednika sudova. Sve to pratilo je i prati unapređenje transparentnosti disciplinskih i postupaka za razrješenje sudija u skladu s evropskim standardima. U Crnoj Gori se, dakle, postepeno, ali i vrlo jasno, izgradio disciplinski sistem s određenim kriterijumima neprihvatljivog ponašanja i zabranjenog postupanja sudija koji podliježu disciplinskoj odgovornosti. Takođe, ukazujem da smo u cilju jačanja naše nepristrasnosti izmijenili Etički kodeks sudija u skladu sa Bangalorskim načelima sudijskog postupanja i drugim relevantnim međunarodnim principima”, kaže Medenica.
Kroz dosljedno poštovanje Kodeksa, usvojene planove integriteta i unapredjenje mehanizama za provjeru imovnog stanja sudija nesumnjivo su, kako vjeruje, ojačali njihov integritet, a samim tim i povjerenje javnosti u sudski sistem.
“Afirmacija etičkih i profesionalnih standarda za nosioce sudijske funkcije stvorila je čvrste pretpostavke za dalji razvoj sudskog sistema u kojem mjesta ima samo za profesionalce. Zbog toga cijenim da bi ubuduće pažnja Sudskog savjeta i Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu trebala biti usmjerena na edukaciju sudija u oblasti deontologije i etike, kako bi se unaprijeđenim znanjem i jakim integritetom otklonila svaka dilema da li neko ponašanje u profesionalnom ili ličnom životu sudija predstavlja kršenje disciplinske odgovornosti i etičkih načela. Upravo odluke Komsije za etički kodeks i Sudskog savjeta moraju biti formalnopravno i materijalnopravno kvalitene kako bi koherentnim i konzistentnim tumačenjem propisa, standarda i odmjeravanjem sankcija imali razvijenu i predvidivu praksu”, napominje ona.
“Funkcionisanje Sudskog savjeta kao samostalnog i nezavisnog organa u čijoj primarnoj nadležnosti je izbor i razrješenje sudija nesumnjivo je doprinijelo bržem i objektivnom izboru nosilaca sudijske funkcije, jačanju njihove odgovornosti i kvalitetnijem radu. Zbog toga je nesmetano funkcionisanje Savjeta, kao i poštovanje nacionalnih propisa i međunarodnih pravnih standarda, pretpostavka uspostave djelotvornog sistema u kojem se odgovornost sudija može utvrđivati i sankcionisati, a da se pri tom ne ugrožava nezavisnost, samostalnost i nepristrasnost sudstva”, zaključila je ona.
