Video
“Priliku da obučavaju osnovce imaće nastavnici koji prođu adekvatne obuke. To je važan iskorak, imajuću u vidu da 15 godina stojimo na istom mjestu, a to je da se medijska pismenost nudi samo gimnazijalcima. Zašto bi oni bili privilegovani”, kazala je Olivera Nikolić iz Instituta za medije u emisiji “Naglas” na Televiziji Crne Gore (TVCG).
Kazala je da je bitno da obuke o medijskoj pismenosti obuhvate najširi dio društva, ne samo djecu.
“Medijska pismenost je trebala biti odavno u školama. Smatram da je jedan čas nedjeljno dovoljno”, rekla je Nikolić, uz ocjenu da je potrebna mnogo veća odgovornost medija.
“Oni kreiraju sliku i javno mnjenje. Ne samo medija, već i kreatora politika”, dodala je ona.
Elvira Ceković iz Agencija za elektronske medije naglasila je da se medijska pismenost ne odnosi samo na djecu, već i na odrasle.
“Istraživanja pokazuju da je sve manji uticaj tradiocionalnih medija, koji ne zadovoljavaju potrebe mladih. Upravo zbog toga je važno da budu svjesni koliko je medijska pismenost važna i da kritički aveluiraju te sadržaje”, navela je Ceković.
Istakla je da smo svjedoci koliko lažne vijesti i propaganda imaju uticaj u društvu.
“Rijetko ko će priznati da potpada pod propagandu. Najčešće nisu ni svjesni jer nalaze se u “eho komorama”, jer prate samo medije koje podržavaju njihove vrijednosti i stavove”, kazala je Ceković.
Kada je riječ o opasnosti onlajn servisima, kako je kazao psiholog i ekspert za medijsku pismenost Al Ammar Kašić, najveći izor opasnosti je nemanje jasne svijesti ako je osoba u ozbiljnom problemu.
“Mi smatramo da je dovoljno, na primjer, da budemo samosvjesni. I to je u redu. Ako to ne smatramo, postoje kompanije koje zloupotrebljavaju psihologiju tako što dobro poznaju našu osnovnu biologiju i psihu, pa vas motivišu da vaša pažnja boravi konstantno na, recimo, društvenim mrežama. Senzionalistički naslovi su privlačni jer kod nas bude jaka osjećanja”, rekao je Kašić.
On naglasio da odgovornost trebaju da podijele oni koji proizvode sadržaja i njihovi konzumenti.
“Dok mi ne budemo svjesni da ta odgovornsot mora da bude podijeljena, da oni koji proizvode sadržaje treba da preuzmu odgovornost za to, baš kao i mi koji treba da radimo na osvješćivanju šta da radimo sa tim kada osjetimo neku snažnu emociju po pitanju nečega što smo vidjeli, bićemo na istom mjestu”, smatra Kašić.
Profesorica Medijske pismenosti Božena Jelušić kazala je vrlo često izložen medijskom linču.
“Ta emocijalna pismenost doprinosi da ja relativizujem to pitanje i njime upravljam. To se, kroz medijsku pismenost, može pružiti djeci kao alat”, kazala je Jelušić.
Pojasnila je šta je medijska pismenost.
Preporučeno
“Kada pročitamo tekst da li ga mi razumijemo? Možemo li po njemu da postupimo? Jesmo li funkcionalno sposobni da razumijemo recept u ljekovima, uputstvo? Mi dobijamo medijska slova, elemente medijskih poruka, koje onda učimo da analiziramo i kritički prispitujemo”, navela je Jelušić.
