Video
Crna Gora će pokrenuti sve mehanizme na međunarodnom nivou za zaštitu Cijevne, nakon što nadležni u Albaniji nijesu blagovremeno, adekvatno i argumentovano odgovorili na zahtjeve Crne Gore da se izjasne o mogućem prekograničnom uticaju projekta izgradnje malih hidroelektrana na toj rijeci u Albaniji. Iz Ministarstva poljoprivrede Pobjedi su potvrdili da Albanija nije ispoštovala Konvenciju o vodama koju su dvije vlade potpisale prošle godine u Skadru.
Preporučeno
Predsjednik crnogorske vodoprivredne komisije za saradnju sa Albanijom i generalni direktor Direktorata za vodoprivredu Momčilo Blagojević kazao je da će naša država koristiti okvire definisane međunarodnim pravnim aktima.
“Pokrenućemo sve mehanizme za rješavanje ovog problema, obavještavajući nadležne sekretarijate Helsinškog komiteta i Espo-a i Evropsku komisiju o aktivnostima na Cijevni koji potencijalno mogu imati negativne efekte na Crnu Goru”, kazao je Blagojević.
Objasnio je da međunarodno pravo definiše protokole, zakonske okvire i načela, na kojima se bazira upravljanje prekograničnim vodotocima.
“Imamo Konvenciju o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (Konvencija o vodama ili Helsinška konvencija) koja je usvojena 1992. godine u Helsinkiju i podstiče jačanje bilateralne saradnje u upravljanju prekograničnim vodama. Potpisnici te Konvencije su i Crna Gora i Albanija, a ona je ujedno bila i i osnov za pripremu Okvirnog sporazuma za upravljanje prekograničnim vodotocima između Crne Gore i Albanije, potpisanog 3. jula 2018. godine u Skadru, na zajedničkoj sjednici vlada dvije drževe”, istakao je Blagojević.
On dodaje da Konvencija predviđa formiranje zajedničkih tijela na osnovu potpisanih sporazuma između država koje dijele vodotoke, što je u slučaju Crna Gora Albanija ispoštovano formiranjem Međudržavne komisije za upravljanje vodnim resursima između Crne Gore i Albanije odmah nakon potpisivanja Okvirnog sporazuma.
“Konvencija propisuje i redovno informisanje susjedne strane o aktivnostima koje se planiraju i dijalog o uticaju istih na nizvodnu državu ili države. U ovom slučaju Konvencija nije ispoštovana od strane Albanije”, kazao je Bulatović.
On podsjeća da je Crna Gora prošle godine, odmah po saznanju da se grade mini hidroelektrane na rijeci Cijevni na državnoj teritoriji Republike Albanije, shodno međunarodnom pravu kao i potpisanim međunarodnim konvencijama, u prvom redu Espoo i Helsinške konvencije, zatražila punu informaciju od albanske strane zbog potencijalnog međugraničnog uticaja na životnu sredinu Crne Gore.
Dijalogom sa albanskom stranom i dobijanjem odgogora na određene nedoumice koje trenutno crnogorska komisija ima oko dostavljene dokumentacije iznijeće se definitivan stav Komisije po ovom pitanju istakao je Blagojević.
Na pitanje da li se može graditi hidroelektrana bez saglasnosti druge države u ovom slučaju kada je u pitanju rijeka Cijevna on je naglasio da u skladu sa međunarodnim pravnim aktima, korišćenje vodnih resursa na način koji može rezultirati uticajem na sam vodotok, nije moguće bez sprovođenja javne rasprave i konsultacija sa susjednom nizvodnom državom (ovdje spada izgradnja objekata, ispuštanje otpadnih voda, eksploatacija i dr).
“Početku bilo kakvih aktivnosti mora prethoditi i priprema određenih strategija, koje takođe moraju imati međudržavne konsultacije, ovdje prije svega mislimo na Strategiju o razvoju energetike, Planove upravljanja vodama, Strategiju o vodama. Shodno tome, albanska strana je po pravilu trebalo da konsultuje, uključi i dobije te uvaži mišljenje Crne Gore prije samog početka izgradnje, odnosno još u fazi planiranja sistema mini hidroelektrana, zbog izuzetno visokog kumulativnog uticaja kako na naše vodne bilanse tako i na biodiverzitet na području koje ima sve elemente tzv. Emerald područja”, poručio je Blagojević.
Na sjednici Vlade Crne Gore u četvrtak donijeta je Odluka o izmjeni i dopuni sastava Crnogorske komisije za saradnju sa Republikom Albanijom u vodoprivrednim odnosima.
