MI I PANDEMIJA: Godina u kojoj su pale maske

Dok je svijet naivno očekivao da će epidemija ostati daleko – i završiti gdje je i počela – lokalno, poput MERS-a i SARS-a – Evropa je već bila u haosu početkom 2020. godine. 

Godinu kasnije, PANDEMIJA je postala dio naših života, a svako opiranje mjerama – a bilo ih je mnogo u crnogorskim prilikama začinjenim politikom, licemjerjem i naknadnom pameću – vratilo nam se i vraća kao bumerang. Zbog kojeg nam sada trebaju aplikacije da se orijentišemo u prostoru i vremenu u kojem medijski stupci broje žrtve i slučajeve infekcije.

Nimalo lijepa i praznična priča, ali je storija o koroni i dio naše slike i prilika: odraz mentaliteta, karaktera, ljudske (ne)moći, slabosti, nekad i prkosa, često neodgovornog i garniranog poznatim odbrambenim gardom „neće mene“, „vjerujuće ne dira“ ili „ja sam ti to, garant, preležao“.

Korona je pokazala koliko smo ranjivi, nedokazani, trvdoglavi, neodgovorni, pošteni prema sebi i drugima… Boljeg lakmus papira za stanje u društvu, nažalost, odavno nije bilo jer u ovakvim vremenima ispliva i što treba i što ne treba. 

A zračili su „višim“ interesima i političari i sveštenici, u kritičnim momentima i zdravstveni radnici su poklekli… Dok su se isti oni, ili njihove kolege, na izmaku snaga borili na prvoj liniji spašavajući na desetine ljudi dnevno širom crnogorskih kovid bolnica koji ne bi preživjeli bez nekog vida ventilacije, odnosno spasonosnih doza kiseonika i medikamenata.

Sve je to Crna Gora koja u ovu godinu ulazi sa istim bremenom, očekujući da stignu vakcine za najugroženije i najviše izložene u populaciji. Vakcine za našu narav i prateće boljke neće ni biti.

Kako je krenulo…

Iako je Crna Gora dugo bila jedina zemlja u Evropi koja je odolijevala kovidu-19, prvi slučaj infekcije registrovan je 17. marta. Nekoliko dana prije toga ljudi su počeli da pustoše supermarkete, zabranjena su putovanja, javna okupljanja, obustavljena nastava, stavljen je katanac na kafane… 

Prvi inficirani su se vratili iz područja pogođenih pandemijom – Španije i SAD-a.

Dan kasnije obustavljen je javni prevoz, zatvoreni su frizerski i kozmetički saloni, naređeno da se sahrane obavljaju u najužem krugu porodice. U međuvremenu formiran je Nacionalni koordinacioni tim za zarazne bolesti (NKT) sastavljen od stručnjaka iz raznih oblasti, a njima je Institut za javno zdravlje upućivao mjere koje treba naložiti građanima.

I u doba pandemije, bilo je onih koji su pokušali da prevare sistem. Našim državljanima, koji su dolazili iz zaraženih područja naložena je kućna samoizolacija, ali su neki od njih, kako bi izbjegli tu obavezu, slagali odakle su došli, dok su drugi, izlazili iz svojih kuća iako je to bilo strogo zabranjeno. Upravo zbog toga vlasti su išle dotle da su, mimo propisa, objavile spiskove sa imenima onih kojima je naložena izolacija.

Došlo se do toga da je i Crna Gora zatvorila svoje granice. Od haotičnih slika u svijetu razlikovalo nas je i to što je tadašnji premijer Duško Marković naložio da se formira operativni tim čiji je zadatak bio da organizuje letove Montenegro erlajnza za besplatni povratak naših ljudi iz zemalja u kojima su se zatekli u trenutku pandemije. 

Žrtve 

Prvi život kovid-19 je kod nas odnio 22. marta. Žrtva je bio pacijent od 65 godina, iz Herceg Novog. Ovih dana se brojka preminulih zbog posljedica od korona virusa bliži cifri od 700. Broj zaraženih od početka 2020. godine premašio je 48.000, a trenutno broj aktivnih slučajeva infekcije je iznad 8.000…

Za državu sa malim brojem stanovnika, kakva je Crna Gora, stručnjaci kažu da je stopa umiranja velika.

Samo dva dana nakon pojave prvog slučaja, opština Tuzi bila je u karantinu. Otkriveno je 15 zaraženih iz jedne porodice. Ipak stanovnici tog mjesta, bili su prepoznati po disciplini, jer je virus ubrzo stavljen pod kontrolu.

Iako je, tog 26. marta bilo zabilježeno tek 16 inficiranih NKT je proglasio epidemiju zarazne bolesti na području Crne Gore.

Emocije velikog dijela javnosti, izazvao je čovjek koji se prvi izliječio od korona virusa – baranin Mihailo Vukić. U aprilu, poslije 20 dana teške borbe uspio je da se izbori sa opakom bolešću i poslao poruku da bolest postoji (za sve one koji još uvijek u to nijesu vjerovali) te da je zahvalan medicinskom osoblju na njezi i požrtvovanju.

Kako bi zaustavili širenje virusa NKT 30. marta donosi novu rigoroznu mjeru – zabrana izlaska iz objekata stanovanja građanima ponedjeljkom od 19 do pet sati narednog dana, a subotom od 13 sati do ponedjeljka u pet sati.

Iako su još bile na snazi rigorozne mjere, te nije bilo dozvoljeno okupljanje više od 100 građana uz poštovanje mjera protiv korona virusa, Mitropolija crnogorsko-primorska u Nikšiću je organizovala 12. maja liturgiju i litiju na praznik Svetog Vasilija Ostroškog na kojoj se okupio veliki broj ljudi koji nije poštovao fizičku distancu.

,,Prije nego što se vakcina pronađe, evo vakcina koja ovdje djeluje i dejstvuje kroz vjekove“, poručio je mitropolit Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori Amfilohije Radović prethodno vjernicima ispred Manastira Ostrog.

Prvo poluvrijeme 

Maj je donio olakšanje. Kako se tokom 28 dana niko u državi nije zarazio virusom, u Crnoj Gori je kraj epidemije proglašen 2. juna. Prethodno je 24. maja naša zemlja postala prva ,,korona free“ država u Evropi, prema podacima crnogorskog Instituta za javno zdravlje.

Od strogih propisa, donijetih sredinom marta, kada je država počela da broji zaražene, mjere su se postepeno ukidale, kako je opadao broj oboljelih. Granice su ostale zatvorene, a đaci su učili po onlajn sistemu – na daljinu ,,Uči doma“, koji je uveden 22. marta.

Na snazi je bila i zabrana javnih okupljanja, koja je periodično kršena.

Uprkos „zvanju“ koje smo ponosno nosili, kao država nijesmo mogli spasiti turističku sezonu. Podaci pokazuju da naša država bilježi pad turističkih posjeta za 92 odsto u odnosu na prošlu godinu.

U junu smo otvorili granice za države u kojima je broj aktivnih slučajeva manji od 25 na 100.000 stanovnika, no zbog pojave importovanih slučajeva zaraze korona virusom revidirana je lista zemalja čiji državljani mogu ući na našu teritoriju. Među njima nije bilo Srbije, odakle nam inače dolazi veliki broj gostiju, kao ni Bosne i Hercegovine, Kosova i Sjeverne Makedonije.

Razlog za oprez bio je događaj u Beogradu 12. juna koji je, ispostavilo se, postao regionalni klaster. Kako je tada prenio BBC „veliku pažnju evropske javnosti izazvala je vijest da se u Beogradu, na utakmici polufinala Kupa Srbije između Partizana i Crvene zvezde okupilo oko 16.000 navijača, a gotovo niko nije nosio maske i pridržavao se preporuka o držanju fizičke distance“.

Zaboravilo se, tada, da je u Italiji fudbalska utakmica između Atalante i Valensije, 19. februara, sa 45.000 gledalaca na San Siru, bila okidač za kasniji haos koji se događao u Bergamu, gradu u Lombardiji koji je postao u martu simbol stradanja od korone…

Uglavnom, brzo se pokazalo da je na utakmici u Beogradu bilo i naših državljana koji su se dosjetili da preko BiH stignu do Srbije, jer se direktno nije moglo.

Uporedo, sa svadbe u Raškoj importovan je slučaj zraze u Rožaje. Tako su utakmice i veselja koronu vratili u Crnu Goru na velika vrata.

Ponovo epidemija 

Prvi novi slučaj zabilježen je 14. juna, i do 16. jula ukupan broj oboljelih dostigao je 1.582. Broj aktivnih slučajeva kovid-19 naglo je skočio nakon što je iz Njemačke stigla analiza 2.000 uzoraka od kojih je 475 bilo pozitivno. Ponovo je proglašena epidemija.

Zbog porasta broja inficiranih, EU je uklonila Crnu Goru sa liste sigurnih država u koje su dozvoljena putovanja. Drugi ciklus obolijevanja, iako sa višestruko većim brojem obolijelih, ne prate stroge mjere. One podrazumijevaju držanje fizičke distance, masku u zatvorenim prostorima, a iz NKT su poručili da se sada izlazi da bi se radilo, ,,jer se i ekonomijom brani javno zdravlje“.

Iako su litije zabranjene, veliki broj građana se oglušio na upozorenja, a to je učinila i SPC koja je 11. juna formalno objavila da nastavlja sa protestima protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, odnosno da se obnavljaju litije. To su učinili uprkos zabrani javnog okupljanja više od 200 osoba zbog epidemiološkog rizika, koje će krenuti iz svih hramova u Crnoj Gori.

Crkveni poglavari su saopštili da će se ,,truditi da prilikom organizacija litija poštuju zakonske odredbe o javnim okupljanjima“. 

Skandalozno je bilo to što su loš primjer i nedisciplinu zapravo pokazali ljudi iz struke – krajem juna veliki broj ljekara i medicinskih radnika prisustvovalo je litiji SPC u Nikšiću, gdje je bilo nekoliko hiljada građana.

Pridružile su im se kolege iz Budve, Tivta i Kotora i navodeći „da je učešće u litiji bila odluka proistekla iz želje da budu uz svoju crkvu i sa svojim narodom“. 

Pogoršanje 

Iako je na dnevnom nivou najveći broj oboljelih uvijek bio u Podgorici, najpogođeniji grad epidemijom krajem juna i početkom jula bilo je Rožaje. NKT stanovnicima te opštine zabranio je napuštanje objekta stanovanja od 18:00 do 05:00, dok je rad kafića ograničen do 17 sati.

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije, doveden je u pitanje način održavanja parlamentarnih i opštinskih izbora u četiri crnogorske opštine, zakazanih za 30. avgust.

Izbori, na kojima je pobijedila dotadašnja opozicija uz direktnu podršku SPC čiji je odabir bio i sam nosilac liste, održani su u kontrolisanim uslovima. Na ionako lošu epidemiološku situaciju uticalo je, međutim, to što su pristalice nove vlasti slavile sa bakljama i vatrometom, ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, gdje je služen moleban. Nakon toga su satima uz zvuke sirena, automobilima kružili Podgoricom i drugim gradovima. Nosili su mahom trobojke, srpske zastave, dizali tri prsta, pjevali srpske pjesme…

To je rezultiralo odgovorom druge strane koja je u postizbornoj ikonografiji prepoznala negaciju crnogorske države. Na Cetinju se 3. septembra na „Patriotskom skupu“ okupilo nekoliko hiljada građana, dok ih je na istom skupu 6. septembra, na Trgu u Podgorici bilo više desetina hiljada.

Nakon toga uslijedile su restriktivne mjere, a zbog zatvaranja lokala oko 200 nikšićkih ugostitelja i njihovih zaposlenih protestovalo je uz poruku da nijesu krivi za veliki broj pozitivnih na korona virus.

Sve više se činilo da situacija izmiče kotroli jer je u tom periodu broj zaraženih bio visok.

Rekorderi 

Crna Gora je krajem septembra u odnosu na ostale države regiona zabilježila najveći skok broja oboljelih i prva je u regionu sa 565 inficiranih na stotinu hiljada stanovnika. I broj hospitalizovanih – 42 na 100.000, je bio najveći u regionu.

Kako je ovo godina promjena, i školska godina je počela mjesec kasnije – 1. oktobra. Đaci od prvog do šestog razreda osnovne i prvog razreda srednje škole pohađali su nastavu u školi, a ostali su nastavili onlajn nastavu uz konsultacije u školi na svakih 15 dana. Časovi za učenike osnovnih i srednjih škola su skraćeni. Iz Ministrastva su tada naveli da u učionici u isto vrijeme ne smije biti više od 15 učenika.

Upravo zbog ovakvih mjera predostrožnosti, kako bi se sačuvalo stanovništvo, veći dio i stručne i laičke javnosti ostao je zapanjen kada je osvanula slika djece kako prisustvuju molebanu u Hramu Svetog Jovana Vladimira u Baru.

Nastavnica Osnovne škole Jugoslavija u Baru Rada Višnjić uputila je preko vajber grupe učenicima petog razreda poziv na moleban.

– Draga djeco danas je moleban u Hramu Sv. Jovana Vladimira u 18 časova… Za sretan početak škole… Da se molimo za dobro učenje… Ja idem svake godine. I večeras ću biti tamo. Voljela bih da mi se pridružite ko može. Naravno, ne obazirući se na to ko je koje vjere – poručila im je ona tada.

Slike djece u gužvi, pripijeni jedni uz drugo, bez poštovanja zaštitnih mjera, kleče i glave spuštaju ka mermernom podu zapanjile su javnost. Zbog tog i ranijih propusta Višnjić je dobila otkaz jer je protiv nje već bio pokrenut disciplinski postupak.

Kršenje protokola 

Iako su mnogi u početku sumnjali u postojanje korona virusa, te tvrdili da molebani i litije nijesu rizični skupovi, stvarnost ih je demantovala. Veliki broj sveštenika se zarazio, a izuzetak nije bio ni mitropolit Amfilohije.

Prvo je liječen u Cetinjskom manastiru, mimo bolnice, odbijao je testiranje na korona virus i snimanje pluća…

Kad mu se pogoršalo stanje, prebačen je u cetinjsku bolnicu gdje je u međuvremenu utvrđeno da ima koronu, a potom je prebačen u KCCG. Iako su ljekari neko vrijeme bili zadovoljni kako se oporavlja, on je 30. oktobra preminuo na Internoj klinici KCCG.

Prilikom iznošenja tijela pokojnog Amfilohija – rukovodstvo je dozvolilo da nekoliko sveštenika uđe u kovid prostor kako bi iznijeli tijelo. Ispostavilo se da su u bolnicu tada ušli i bivši ambasador Srbije Vladimir Božović, biznismen Miodrag Daka Davidović… Iako je trebalo da se zna procedura i red, a iznošenje tijela pokojnika obavi kao i u slučaju drugih crnogorskih građana koji su izgubili bitku sa kovid-19, napravljen je izuzetak, odnosno mitropolit je stavljen iznad protokola i iznad građana.

Pokojnog mitropolita je kroz kovid odjeljenje pratio špalir sveštenika i zdravstvenih radnika, mnogi od njih bez maski.

Takve se slike nijesu mogle vidjeti u Srbiji gdje je 20 dana kasnije umro patrijarh Irinej. Naprotiv, protokol se znao.

Sadašnja ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović je 4. novembra, kao načelnica Pulmološke klinike Kliničkog centra Crne Gore, saslušana u policiji zbog sumnje da je sveštenik Dragan Mitrović, koji se liječio od kovida-19, napustio bolnicu kako bi prisustvovao sahrani Amfilohija da bi se potom vratio na odjeljenje.

Bojović je policiji kazala da ,,prema njenim saznanjima pacijent, otac Dragan Mitrović, nije napuštao kovid centar“.

Utvrđeno je, međutim, da je najmanje 200 ljekara i osoblja KCCG ušlo iz drugih jedinica ove ustanove u zabranjeni kovid prostor da isprati preminulog mitropolita SPC Amfilohija – svi bez zaštitne opreme, nakon čega su se vratili na svoja odjeljenja i time ugrozili živote pacijenata i kolega.

Iako je tada v. d. direktora Kliničkog centra Danijela Raonić tražila stavove komisije Kliničkog centra za sprečavanje intrahospitalnih infekcija o rizicima koji su nastupili kao posljedica ovog događaja, zaključci nikada nijesu dospjeli do javnosti. Ni istraga tužilaštva nije proizvela efekat. Male su šanse da ikada i proizvede…

Sahrana 

Prije sahrane, Amfilohijevo tijelo je odneseno u Cetinjski manastir gdje su se vjernici, na hiljade njih, opraštali sa pokojnim mitropolitom.

Na sahrani u Hramu Hristovog vaskrsenja gdje je bio izložen otvoreni kovčeg sa tijelom mitropolita, sveštenici, najveći dio vjernika kao i pojedini političari iz nove vladajuće većine, među kojima i tadašnji mandatar Zdravko Krivokapić, nijesu nosili maske ni poštovali fizičku distancu. Sveštenici su pričešćivali vjernike istom kašikom, a dio prisutnih je u mimohodu ljubio ruku pokojnika. Zanimljivo je da od svih ljekara samo je dr Nevenka Pavličić iz KCCG od NKT zatražila da izdaju nalog za zatvaranje kovčega preminulog Amfilohija, nakon čega je predsjednik NKT Milutin Simović tražio od Instituta za javno zdravlje, da sveštenstvu daju dodatne jasne preporuke. Kovčeg sa tijelom mitropolita Amfilohija bio je otvoren sve vrijeme tokom liturgije koja je prethodila sahrani.

Na sahrani je bilo i nekoliko ljekara među kojima i sadašnja ministarka zdravlja, a tadašnja načelnica Pulmološke klinike Kliničkog centra Crne Gore Jelena Borovinić-Bojović koja je liječila Amfilohija, a koja nije nosila masku na propisan način. Ona je kasnije pojasnila da je u tom trenutku imala antitijela. Vjernici, među kojima i premijer Zdravko Krivokapić, su u mimohodu ljubili kovčeg i tijelo preminulog. Krivokapić je nedugo nakon toga pozvao građane da poštuju mjere iako je njegov primjer bio daleko od odgovornog. Prisutni su bili i državni funkcioneri, među kojima predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, koji je nekoliko dana nakon cjelivanja kovčega isto apelovao na građane da se drže mjera. Prisustvovali su predstavnici političkih partija nove parlamentarne većine. Na sahrani je bio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i srpski član predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik. Na sahrani je govorio i književnik Matija Bećković.

Sahrani i višečasovnoj liturgiji prisustvovali su patrijarh SPC Irinej koji je predvodio opijelo i liturgiju, vladike ostalih eparhija SPC, kao i predstavnici drugih pravoslavnih crkava. Irinej je ubrzo nakon toga bio pozitivan na korona virus i preminuo…

Eksponencijalni rast

Nakon masovnih okupljanja Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je po službenoj dužnosti formiralo krivični predmet, radi utvrđivanja postojanja osnovane sumnje da li su službena i druga lica, prilikom organizovanja i trajanja obreda sahrane mitropolita Amfilohija, učinila krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Ocijenili su da „postoji pojedinačna odgovornost građana koji su kršili mjere NKT, što je nadležnost inspekcijskih organa“.

Sveštenik SPC u Crnoj Gori, rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović, rekao je Pobjedi 20. novembra kako sahrana Amfilohija kojoj je prisustvovalo više hiljada ljudi – nije uticala na rast broja oboljelih od kovida-19.

Podaci sa sajta Instituta za javno zdravlje o broju oboljelih od 3. novembra, četvrtog dana od Amfilohijeve smrti i sahrane u Podgorici do 20. novembra, pokazali su, međutim, da je registrovano 10.147 novoinficiranih, više nego duplo zaraženih u odnosu na ukupnu brojku zaraženih za period od 18 dana prije smrti mitropolita SPC u Crnoj Gori, odnosno u prosjeku po danu 563,72, pa je kriva zaraženih imala eksponencijalni rast.

Ispostavilo se da je vjera i sve što se događalo oko vjere bila glavni izgovor i opravdanje za kršenje mjera.

Među prvim zakonima koje je nova vlast promijenila bio je Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Tokom svih ovih mjeseci upravo je crkva najviše kršila mjere pod firmom zaštite svetinja.

Sada su te svetinje, zahvaljujući novom političkom spektru „vraćene“, na šta je u znak protesta okupljanjem ispred parlamenta odgovorila strana koja se zalaže odbranu ugroženih prava vjernika Crnogorske pravoslavne crkve.

Ni tu apeli protiv okupljanja nijesu pomogli, jer su stizali od onih koji su ranije mjere otvoreno kršili.

Tako da nas priča o vjeri vraća u začarani krug iz kojeg ponovo vreba – korona.

Bez obzira kojem dijelu političkog i vjerskog spektra pripadali, jedno je sigurno – ključna novogodišnja želja biće – Nikad više 2020!

Pad broja oboljelih 

U Novu godinu možemo ući sa nadom „u bolje sjutra“. Početkom sedmice, epidemiolog Instituta za javno zdravlje Milko Joksimović kazao je da je u posljednjih 14 dana stepen obolijevanja od virusa korona niži 15 odsto u odnosu na prethodni period. Istakao je da se može primijetiti poboljšanje kada je riječ o broju inficiranih, ali da je situacija i dalje ozbiljna.

Najavio je da se vakcinacija može očekivati najvjerovatnije u februaru.

Prema podacima Instituta, najviše osoba koje su preminule u jednom danu od posljedica korona virusa je 13 i to 16. decebra i 13. novembra.

Nova vlast, nova tijela 

Nova vlast donijela je i nova pravila. Tako je 11. decembra formiran Savjet za borbu protiv korona virusa, kojim predsjedava ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović. Savjet je nezavisno stručno tijelo za sprovođenje aktivnosti na odstranjivanju i iskorjenjivanju zarazne bolesti izazvane korona virusom kovid-19 na teritoriji Crne Gore.

Obrazovana je i Komisija za zaštitu stanovništva od korona virusa pri Ministarstvu zdravlja.

Nakon prvih mjera koje su bile gotovo istovjetne ranijim koje je donio NKT, uslijedilo je 21. decembra pooštravanje koje je prepoznalo izuzetke samo za vjernike. Oštra reakcija javnosti učinila je da te mjere u danima koji su slijedili nemušto, kroz nekoliko ispravki i objava preko Službenog lista, dovedu do toga da se građani mogu kretati u novogodišnjoj noći, iako dočeka neće biti…