Video
Po podacima koje je objavila Slobodna Evropa, svjetski lideri po broju ljekara na 1.000 stanovnika po procentima su Austrija sa 5,35 onda Norveška 5,09 i Španija 4,58.
Nešto bliža svjetskom prosjeku je Sjeverna Makedonija 2,87 dok je Crna Gora na 2,76.
Iza nas su Bosna i Hercegovina 2,16 i Albanija 1,9. Najlošije su rangirane Indija, Južnoafrička Republika i Indonezija.
Popović Samardžić navodi za naš portal da zemlje Evropske unije uveliko imaju izrađene planove i projekcije koliko ljekara će im faliti u narednih deset godina. To se ne može reći i za Crnu Goru.
“Oni već olakšavaju proces nostrifikacije diploma, nalaženja posla za medicinske radnike preuzimajući ih iz zemlja sa nižim stepenom uređenja zdravstvenog sistema. Crna Gora ima veliki problem što nema odakle da nadoknadi nedostajući kadar ljekara i medicinskog osoblja, a mora imati jasan i efikasan plan razvoja kadrovske politike u narednih deset godina”, poručuje Popović Samardžić.
Prvi korak na tom putu je, ističe, da priznamo problem.
“Veliki je problem ogroman generacijski jaz koji postoji u strukturi ljekara koji rade u državnim zdravstvenim ustanovama. Jedan period nijesu raspisivane specijalizacije, pa sad imamo grane medicine u kojima nam nedostaje ljekarski kadar srednjih godina”, pojašnjava naša sagovornica.
Ona govori kako imamo ljekare koji odlaze u penziju ili penzionere koji rade i mlade ljekare koji tek završavaju specijalizaciju da popune njihovo mjesto.
“To nije dobro. Za ustanovu je važan taj balans u starosnoj strukturi. Broj ljekara u Crnoj Gori se čak precenjuje jer u analize se uključuje broj specijalizanata koji su na edukaciji. Dakle, potrebno je vrijeme da se njihova edukacija završi, vrijeme da steknu neko iskustvo kako bi rekli da su suvereni u samostalnom donošenju odluka u liječenju pacijenata”, pojašnjava Popović Samardžić.
Taj balans u starosnoj strukturi je, ističe, važan da bi upravo ljekari koji tek dolaze sa specijalizacije svoje odluke mogli da diskutuju sa starijim i iskusnim kolegama.
Pacijenti, kaže Popović Samardžić imaju sve veću potrebu za zdravstvenom zaštitom, a porast u broju ljekara ne prati trend tih potreba.
“I to ne samo u našoj zemlji. Sama Svjetska zdravstvena organizacija ukazuje na ozbiljan deficit ljekara i medicinskih sestara širom Evrope. U Francuskoj milioni pacijenata nemaju izabranog ljekara. U gotovo svim zemljama Evrope u porastu je broj pacijenata koji čekaju hiruršku intervenciju zbog nedostatka ljekarskog kadra. Deficit postoji i kada govorimo o medicinskim sestrama”, kazala je Popović Samardžić.
Preporučeno
Svjetskoj sedmici zdravstvenih radnika u aprilu, upućen je poziv kreatorima državnih politika da ulažu u zdravstvene radnike kako u smislu dodjele dugoročnih programa finansiranja, tako i u primjeni politika koje štite i podržavaju zdravstvene radnike.
