,, Proces traje dugo, zagrije se mlijeko, pa se izvadi gruš, pa se stavlja u kalupe, onda se vadi i soli, pa na sušenje. Treba desetak, petnaest dana da zrene sir, a onda se pakuje i nosi u najjače firme u Crnoj Gori”, rekla je Milošević.

Njeguški sir je poseban, karakterističnog mirisa i ukusa, kaže Milošević, prvenstveno zbog podneblja na kom se proizvodi.

,, To je strujanje morskog i planinskog vazduha! So ide jednako, i ništa se u njega drugo ne stavlja, samo sirište domaće. Znači sastav je mlijeko domaće, sirište i so, ništa više. I sušenje prirodno, na promaju”, istakla je Milošević.

Trenutno nema bojazni od Q groznice, kaže Milošević, jer ne uzimaju mlijeko iz danilovgradskih farmi, već, kako kaže sa područja Plavnice, i ako se pojavi, poručuje ona, ne plaši se jer pasterizuju mlijeko.

  ,, Ako se proširi Q groznica ne znam šta bih radila, ne bih uzimala mlijeko, ne bih radila! Ne bih rizikovala! Prvo svoja porodica mi jede sir, imam unuku malu koja obožava sir, i ja ne bih rizikovala uopšte. Kad bi se proširila ja ne bih proizvodila sir”, poručila je Milošević.

Povezani članci

Društvo

Niko nije dobio kju groznicu konzumirajući mlijeko, sir i meso u Crnoj Gori

Društvo

Q groznica hara Crnom Gorom: Oboljenje može izazvati komplikacije i kod ljudi; Iz IJZ apeluju da se koristi samo pasterizovano mlijeko

Društvo

Lakić: Država ne kontroliše bolest, moguće je da ima i zaraženih ljudi

Ova godina je bila loša što se tiče potražnje sira, podsjeća Milošević, mnogo lošija od prošle i pretprošle godine.

,, Muka nas je nagnala da pravimo sir. Ja sam nekad držala butike po Podgorici, muž mi je bio fudbaler djeca su studirala, jednostavno smo ostali bez posla i šta ćemo – da pravimo sir”, naglasila je Milošević.

 Na Cetinju ima još proizvođača njeguškog sira, kaže Milošević, i od toga se može skromno živjeti, a cijena sira varira od cijene mlijeka iz otkupne stanice.

Ševaljević: Zbog Q groznice zabrinuti i proizvođači pršuta 

Sekretar klastera crnogorskih pršuta Ilija Ševaljević kazao je da su iproizvođači pršuta zabrinuti zbog pojave Q groznice, i podsjeća na slučaj svinjske kuge, koji je prepolovio proizvodnju svinjskog mesa u Evropi. Dodao je dasu to jako opasne stvari.

,, Rigorozni su svi fitosanitarni uslovi, non stop je pažnja i velike kontrole,samo jedna bakterija da uđe dolazi do stopiranja cijele proizvodnje. Jako zahtjevan i nadasve odgovoran posao”, zaključio je Ševaljević.

 Zbog velike produkcije i produktivnosti, kaže Ševaljević, ide se na osavremenjavanje proizvodnje i uvođenje novih tehnologija u proizvodni proces. Sagovornik Budilnika je kazao da se od proizvodnje pršuta može pristojno živjeti, i, pošto je to multiplikativna proizvodnja , poručuje on, treba ići na domaću sirovinu i povećati uzgoj domaćih svinja. 

Ševaljević podsjeća da je pršut prvi zaštićeni crnogorski proizvod koji je dobio certifikat, što znači da je to proizvodnja po strogo utvrđenim pravilima, koja su napisana u Specifikaciji, strogo određena i ona se moraju poštovati. Moderna tehnologija umnogome olakšava proces proizvodnje pršuta, naglašava Ševaljević, jer je radna snaga jako skupa, kao i sirovina, dodaje on, a jedna mašina, koja je skupa, može zamijeniti desetak radnika, zaključio je sagovornik Budilnika.