Video
Kada je riječ o implementaciji Zakona o radu koji sadrži djelove programa Evropa sad, čime je minimalna zarada uvećana na iznos od 450 eura, u nezavidan položaj dovedeni su visokoškolci čije zarade ranije nijesu dostizale ovaj nivo. To znači da će oni od januara primati istu ili 30ak eura veću platu, od zaposlenih sa osnovnom i srednjom školom.
Nedavno su mediji pisali da će u jednom državnom preduzeću koje inače ima najmanje zarade u državi, doktori nauka i ostali visokoobrazovani kadar sa ovim povećanjem primati do 480 eura, dok će lica sa osnovnom i srednjom školom primati 450 eura.
Program Evropa sad očigledno ne mari za koeficijente zaposlenih, jer se slična stvar dešava i u Kliničkom centru Crne Gore, gdje je nemedicinski kadar protestovao zbog nepravedno raspodijeljenih zarada.
Naime, bez namjere da se bilo koji stepen obrazovanja omalovaži ili ospori potreba za povećanjem zarada, zaposleni ipak osjećaju neku vrstu nepravde i ističu da će visokoškolac primati iste ili manje zarade od medicinskog kadra sa srednjom školom. Smatraju da su ovim podijeljeni, a jedan od zaposlenih je kazao da će pocijepati diplomu elektro fakulteta.
Protest ispred KCCG: Ekonomista će imati platu kao medicinska sestra
Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović na to je poručila da će nemedicinski kadar imati povećanje zarada od 17 odsto i da to nije malo. Takođe, da nije lijepo da nekome bude krivo što je medicinski kadar dobio povećanje, jer će zarade biti povećane svima.
Na istu stvar pažnju skreću i u vaspitno-obrazovnim ustanovama.
Pored toga, izvjesno je da se problemi mogu javiti i u privatnom sektoru, gdje postoji bojazan u slučaju da poslodavci ponude, a zaposleni prihvate, da dio minimalne zarade vraćaju poslodavcu na ruke. Podsjetimo, Upravi za inspekcijske poslove stigla je prijava – žalba na poslodavca koji je radniku ponudio skraćenje radnog vremena ugovorom, čime bi se eventualno mogla izbjeći odredba o minimalnoj zaradi od 450 eura.
HARASANI za Standard: Inspekcija će biti obaviještena o svakom zahtjevu za skraćenje radnog vremena
Direktor Uprave za inspekcijske poslove Ilir Harasani nedavno je u razgovoru za Standard kazao da svaki slučaj u kojem se određeno pravno lice pojavi kod Poreske uprave sa zahtjevom za umanjenje fonda časova rada svojih zaposlenih, o tome će biti obaviještena Inspekcija rada koja će preduzeti mjere iz svoje nadležnosti. Ipak, dodao je, za inspekciju će biti ”nevidljive” neke nepravilnosti, ukoliko zaposleni ne budu sudjelovali.
Ipak, kako se to moglo čuti u prethodnim danima, i privrednici su zabrinuti, jer je neizvjesno da li će u svim krajevima Crne Gore oni moći da obezbijede veće plate, jer poslovanje ne funkcioniše svuda na jednakom nivou. Imamo primjere ugostiteljskih objekata koji ne zarađuju jednako u sjevernoj i primorskoj opštini, pa postoji bojazan da zbog novog Zakona o radu, može doći do otpuštanja radnika ili zatvaranja određenih objekata i preduzeća.
Zakon o radu s druge strane, ne obuhvata radnike koji su zaključili ugovore o privremenim i povremenim poslovima, oni se uređuju Zakonom o obligacionim odnosima. Takođe, ni korisnike programa stručnog osposobljavanja za koje postoji poseban zakon. U oba slučaja radnici primaju naknade, a ne zarade, pa stoga na njih ne utiče set poreskih zakona iz ”Evropa sad”.
”Korisnici programa stručnog osposobljavanja osjetiće benefite reformi od 2023. godine jer se njihove novčane naknade usklađuju sa prosječnom platom koja raste u ovoj godini, zahvaljujući programu Evropa sad”, odgovorili su Standardu iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja.
Za ostale koji ne zaključuju ugovor o radu, nije poznato na koji način će osjetiti benefite programa.
Može li ”Evropa sad” proći bez komplikacija i koliko će neke od njih koštati državu i sistem, ostaje da vidimo.
ŠĆEPANOVIĆ: OVO MOŽE TRAJATI SAMO PAR MJESECI
Poslanica Demokratske partije socijalista Marta Šćepanović za Standard je dala komentar na navedeno, ističući da su ukazivali na sve potencijalne negativne posljedice donošenja ishitrene odluke, bez adekvatnih analiza i sagledavanja strukture privrede, posebno u manje razvijenim opštinama.
”Ukazivali smo i na potencijalno povećanje nezaposlenosti, neujednačenih zarada, o čemu je ovih dana ključna rasprava u javnosti, kao i činjenice da će lokalne samouprave ostati bez i do 30% prihoda zbog čega će se dovesti u pitanje i kvalitet vršenja njihovih javnih funkcija (čistoća, rasvjeta, putna infrastruktura i drugo)”, kazala je Šćepanović.
Da ne pominjemo, dodaje ona, potencijalni rast cijena roba i usluga i rast sive ekonomije.
”Isključiva odgovornost je na vlasti koja se poslužila nekorektnim demagoškim pristupom usmjerenim isključivo na predstojeće lokalne izbore i stvaranje novih partija, pri tom znajući da ovo može trajati samo par mjeseci, a onda će isti ti građani da više godina trpe posljedice “tempirane bombe” u javnim finansijama i sve nadoknađivati kroz rast cijena, veće poreze i vraćanje novih zaduženja”, zaključila je poslanica Šćepanović.
MILATOVIĆ: Svi koji ne budu sprovodili program Evropa sad biće kažnjeni
Svi koju se ne budu pridržavali povećanja zarada koje predviđa program Evropa sad biće kažnjeni, najavio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.
Prema njegovim riječima, primjena programa Evropa sad je u fokusu Vlade.
”Sve ćemo uraditi kroz naše uprave da se program implentira kako je zamišljen. Uprava prihoda posjeduje podatke o svim zaradama u Crnoj Gori i radiće se uporedna analiza koja će poslužiti za dodatnu provjeru koja će uslijediti kako bi se osigurala primjena Evropa sad. U fokusu Poreske uprave će biti primjena programa i da će svi koji ga ne budu primjenjivali biti kažnjeni, neće biti selektivnosti”, navodi Milatović.
Preporučeno
Najavio je da će u narednom periodu postojati call centar u Upravi za inspekcijske poslove koji će biti otvoren za sve koji će moći da prijave eventualne zloupotrebe u primjeni programa.
