Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić je, komentarišući što nijesu platili prekovremeni rad u uslovima pandemije, kada je nastava bila uporedo u školama i onlajn (zbog čega su nastavnici odrađivali više smjena), kazala prekjuče u intervjuu za Vijesti da nije ni jasno ni precizno utvrđeno da li to pravo nastavnicima pripada.

Vukčević, međutim, nema dileme – pripada. Poziva se na odredbe Zakona o radu gdje piše da radno vrijeme zaposlenog može da traje i duže od ugovorenog radnog vremena u slučaju iznenadnog povećanja obima posla, kao i u slučaju više sile i u drugim izuzetnim slučajevima. Dodaje da je isto tako Granskim kolektivnim ugovorom za oblast prosvjete predviđeno uvećanje zarade, odnosno, osnovnog koeficijenta od 5 odsto za izvođenje časova preko norme i takvi časovi se vrednuju kao redovni časovi.

Zato zaključuje da nije problem da li je to predviđeno i dato kao pravo zaposlenima, već je pitanje zašto se to pravo ne realizuje.

“Zašto se ne isplaćuje kolegama koji su izvodili takve časove tokom prethodne školske godine”, navodi ona.

Podsjeća da raniji razgovori i dogovori predstavnika Vlade nijesu ukazivali na ovakav ishod. Predstavnici Sindikata prosvjete su imali sastanak sa državnim sekretarom Ministarstva finansija Jankom Odovićem i predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta krajem i tokom prethodne nastavne godine. Zaključak sastanka je bio da će se od vaspitno-obrazovnih ustanova potraživati broj održanih časova preko norme, kao i broj izvršilaca, odnosno nastavnika.

Ustanove su dostavile tražene podatke, međutim, do današnjeg dana kolegama nijesu isplaćeni održani časovi.

Ranije je državni sekretar u Ministarstvu finansija Janko Odović čak izjavio da su u budžetu obezbijeđena sredstva za prekovremeni rad nastavnika tokom epidemije, ali da bi bila isplaćena, neophodno je da se ustanovi na koji način će ta naknada da bude obračunata i ko su zaposleni koji su zaista radili prekovremeno. Podsjetio je da su časovi bili skraćeni na 30 minuta i kazao, kako su prenijeli mediji, da li se školskim časom može smatrati to da se 30 minuta izjednači sa 45, u međuvremenu je i program bio redukovan, to je pitanje za resor na čijem je čelu Vesna Bratić.

Bratić, međutim, u prekjučerašnjem intervjuu navodi da su oni imali dobru volju da riješe ovo pitanje, ali da je zahtjev Sindikata nerealno visok.

“U velikoj mjeri je ta izjava razočarala prosvjetne radnike. Prosvjetni radnici ne traže nagrade i odlikovanja, traže samo ono što su odradili i zaradili. Ministarka Bratić je prosvjetni radnik, a bila je i sindikalni predstavnik u svojoj fakultetskoj jedinici. Zato nas je i iznenadila ovakva izjava”, kaže Vukčević.

Saglasna je sa ministarkom da je zaposlenima predviđeno i zagarantovano pravo na sudsku zaštitu, kao i mnoga druga prava koja su regulisana zakonskim propisima.

“To niko ne spori. Ako zakon predviđa i garantuje određeno pravo, to znači da to pravo imaš i da se mora ostvariti. Zakon je jasan, zaposleni ima pravo na prekovremeni rad i poslodavac je dužan da donese odluku koja mora da sadrži razlog za uvođenje prekovremenog rada, spisak zaposlenih koji se angažuju za prekovremeni rad i vrijeme početka prekovremenog rada”, precizirala je Vukčević.

Ona podsjeća da je prosvjeta, kao i cijelo građanstvo, pozdravila odluku Vlade da se zaposlenima u zdravstvu isplati ne samo prekovremeni rad nego i dodatno uvećanje zarada, koje će ukupno, od januara iduće godine, iznositi 30%.

“A kad prosvjetni radnici traže samo ono što im pripada i što su zaradili, bivaju prozvani i osuđeni od mnogih subjekata. Neshvatljivo zašto smo uvijek na udaru dijela javnosti kada se traži neko zagarantovano pravo. Najteže nam padaju osude roditelja. Iako je njihov broj mali, to nas dobro zaboli. Posebno je to bilo izraženo dok je bila onlajn nastava, kao da su nastavnici uveli takav oblik nastave. Roditelji treba da znaju da su njihova djeca i naša, mi sa njim provodimo pola dana. Zato nas i bole takve prozivke”, ističe Vukčević.

Zaključuje da su sada svi zadovoljni – nastavnci sa duplim maskama izvode nastavu u neuslovnim učionicama, sa punim brojem učenika i niko ih i ne pita da li mogu da sve to izdrže u ovako teškoj epidemiološkoj situaciji.

Sindikalci su do sada u više navrata poručivali da će se boriti za svoje zaposlene, jer nema te matematike koja može reći da je 40 časova po 30 minuta direktne nastave isto što i 20 časova po 45 minuta, u normalnim okolnostima.

“To mora biti uvećana norma ili prekovremeni rad”, poručivali su oni.

Izrevoltirani, oni su prije početka drugog polugodišta, poručili da svi profesori po zakonu moraju da imaju aneks ugovora o prekovremenom radu. Odmah su ih tada, nakon te najave, pozvali iz Ministarstva, te su počeli da razgovaraju na koji način treba da se riješi njihovo pitanje.

Premijer Zdravko Krivokapić održao je sastanak sa direktorima škola i poručio im, između ostalog, prijeteći i neprimjerenim tonom, da će njihov štrajk gledati kao na opstrukciju Vlade. Rekao je i da moraju da pokažu solidarnost i sa onima koji su u mnogo težoj materijalnoj situaciji koja je izazvana korona krizom.

” Prijetnji sa naše strane nije bilo. Niti ucjena. Od Vas ne očekujemo prijetnje, već razuman i normalan socijalni dijalog “, poručio je tada potpredsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Nikolaj Knežević, dodajući da priča oko zahtjeva valorizacije rada nastavnika nije nova, jer su isto tražili i od prethodne administracije od početka školske godine sa kojom su imali konkretan socijalni dijalog koji je rezultirao povećanjem zarada od 12 odsto.