„Pušenje je globalna tema koju ne možemo da gurnemo pod tepih. Priča o dugovječnosti ne ide ruku pod ruku sa lošim navikama, a jedna od najrasprostranjenijih je konzumacija cigareta. Mi smo na pušačkoj karti svijeta u crvenoj, alarmantnoj zoni. Uprkos upozorenjima i zakonskim regulativama, broj pušača je na vrlo visokom nivou“, naglasila je doktorka Eskić.

Ona se osvrnula na to koliko je važan pristup pacijentima, kako prilikom uzimanja anamneze, tako i tokom samog liječenja.

„Osim pitanja pacijentu da li je pušač ili ne, ja sa njim razgovaram o tome koliko cigareta konzumira, koliki mu je pušački staž. Ipak ne postoji bezbjedna količina dima. On nas truje sa više od 7.000 štetnih komponentni i više od 70 poznatih kancerogena“, rekla je dr Eskić, prenosi FIlternativa.

Ona je naglasila da je stav ljekara “odvikavanje” i ništa ne može da se uporedi s tim.

„Ali ne smijemo samo da kritikujemo, već treba da se postavimo kao psihoterapeuti i shvatimo i saznamo odakle dolazi potreba za tom lošom navikom. S obzirom na zavisničku komponentu zvanu nikotin, to odvikavanje nije lako. Neki će to lako prihvatiti zbog estetike, ali ne svi.

Ona je pojasnila da nikotin nije taj koji koji utiče na zdravlje zuba i usne duplje, već rastvorljive komponentne duvanskog dima, prije svega katran.

„Kada govorimo o bijeljenju zuba, ne možete iste rezultate da obećate pušaču i nepušaču. Čak i ako uspjemo pušaču da izbijelimo zube prva zapaljena cigareta opet taloži katran. To je jedan začaran krug. Međutim, čvrste pušačke naslage nisu samo estetski problem, već i zdravstveni jer sprečavaju skidanje plaka koji inače uklanjamo pranjem zuba. On izaziva i pušačke desni i jezik prebojen čak i crnom bojom. Zatim tu je i neprijatan zadah, trnjenje i žarenje jezika. Oralna higijena, zdravlje usne duplje je neraskidivo u vezi sa dugovječnošću“, poručila je doktorka Eskić i dodala da zamjera što se na stručnim skupovima kako kod nas tako i u svijetu pušenje kao uzrok mnogih oboljenja samo spomene i odmah se prelazi na terapiju.

„Od pojave bezdimnih alternativa na našem tržištu pratim šta se dešava kod mojih pacijenata i već prilikom anamneze vidim šta koriste. Pacijente koji nisu spremni da se odreknu pušenja treba informisati i o postojanju tih proizvoda i objasniti kako oni djeluju na usnu duplju. Proizvodi koje pratim i o kojima sam radila studiju slučaja su one bezdimne alternative koje zagrijavaju duvan, ali ga ne sagorijevaju. Američka agencija za hranu i ljekove ih je svrstala u kategoriju duvanskih proizvoda  modifikovanog rizika. To ne znači da su potpuno bezbjedne, jer i dalje sadrže nikotin, ali samim tim što ne oslobađaju duvanski dim, šteta je manja. Ipak naglasila bih da bezdimne alternative nisu same po sebi cilj, one su predviđene samo za one pušače koji neće da diskutuju o svojoj lošoj navici i namijenjene su njima ukoliko ne mogu da prestanu, da bi se smanjila emisija štetnih sastojaka“, zaključila je dr Eskić.