Video
Njihovo pismo prenosimo integralno:
Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje izražavaju zabrinutost zbog neadekvatnog postupanja nadležnih organa u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, posebno zato što još uvijek izvršen ponovni pregled konaka Manastira Đurđevi stupovi kako bi se oduzeo predmet izvršenja krivičnog djela.
Naglašavamo nekoliko važnih krivično-pravnih aspekata. Sam čin postavljanja spomenika, kao i pripreme aktivnosti, predstavljaju krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Policija je napravila propust što je dozvolila procesiju otkrivanja spomenika i što ga tog dana nije oduzela kao ključni dokaz, a tužilaštvo nije izdalo jasne naloge. No, i pored toga, policija je bila ovlašćena i dužna da spriječi izvršenje krivičnog djela koje se čak odvijalo pred njihovim očima.
Nakon toga, postupajuća sutkinja Dubravka Popović odbila je zahtjev da se spomenik Đurišiću oduzme iz manastira, što ukazuje na nedostatak odlučnosti u dijelu institucija da rade u skladu sa nadležnostima u ovom postupku. Ipak, vanraspravno vijeće je donijelo ispravnu odluku o privremenom oduzimanju spomenika, što pokazuje integritet ovog vijeća, čijeg predsjednika Ivana Došljaka treba pohvaliti s obzirom na njegov argumentovani javni nastup u vezi sa ovim važnim pitanjem, a koji je nepopularan kod aktera koji imaju snažan i neprimjeren uticaj i na različite grane vlasti.
Tvrdnje da je neophodan novi zahtjev tužilaštva su neosnovane, jer je Osnovni sud u Beranama već donio rješenje o privremenom oduzimanju predmeta u kojem je naznačeno šta je predmet (spomenik), gdje se nalazi (konak Manastira Đurđevi stupovi) i od koga se oduzima (starješina Manastira). Ili, možda, za ubuduće treba dati nalog da se spomenik kao predmet krivicnog djela pribavi bilo gdje i kod bilo koga da se on nađe, kako bi se ograničile manipulacije.
Takođe, nema govora o povredi prava privatnosti niti o ugrožavanju sveštenstva, jer se radi o oduzimanju bronzanog predmeta javnog karaktera. I policijski organi ne treba da pretražuju prostorije, kao u toku pretresa, već lice, od koga se oduzima sporni predmet, treba da preda taj predmet. Ukoliko ne postupi na taj način, to lice se može kazniti novčanom kaznom do 1.000 eura. Pokušaji crkvenih velikodostojnika, koji sada već imaju kontinuitet, da se ismiju pravosudni organi i ospori nadležnost starješine manastira pokazuju opasnu praksu stvaranja „nedodirljivih“ u društvu.
Ovaj slučaj prevazilazi pravni okvir i testira sposobnost institucija da zaštite osnovne vrijednosti sekularne, demokratske i antifašističke države.
Zbog sve učestalijeg veličanja četničkog pokreta i ratnog zločinca odlikovanog od strane Hitlera, Pavla Đurišića, 20. maja 2025. godine, sedam nevladinih organizacija obratilo se Vrhovnom državnom tužiocu, Miloradu Markoviću, izražavajući zabrinutost da se time produbljuju postojeće podjele u društvu, podstiče govor mržnje, podrivaju antifašistički temelji države i rehabilituje ideologija odgovorna za masovne zločine u Crnoj Gori. Pavle Đurišić i njegovi četnici, sarađivali su sa ustašama i nacistima, odgovorni su za ubistva oko 8000 muslimanskih civila, žena, djece i staraca, u Pljevljima, Foči i Čajniču. I u dodatnom pismo smo argumentovali taj stav, naglašavajući odgovornost Državnog tužilaštva za uspostavljanje vladavine prava i potrebu za zaštitom građana i građanki od širenja mržnje.
Oduzimanje ovog spomenika mora biti prioritet, a odlaganje znači saučesništvo u negiranju zločina i urušavanju vladavine prava. Zato pozivamo policiju da što hitnije postupi u skladu sa rješenjem Osnovnog suda u Beranama, te na taj način pokaže da postoje kapaciteti i volja da se ovaj slučaj riješi zakonito i efikasno u skladu sa javnim interesom, bez političkog uticaja. Takođe, insistiramo da se počinioci i saučesnici kazne, kao i oni koji opstruiraju primjenu propisa iz samih institucija. Vlasti moraju pokazati da poštuju Ustav i zakone, a ne crkvene autoritete.
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Maja Raičević, Centar za ženska prava (CŽP)
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Preporučeno
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
