Video
Direktor JU Centar za dnevni boravak Cetinje, Božidar P. Drecun, tom prilikom, je kazao da uvođenje nove usluge doprinosi poboljšanju kvaliteta usluge podrške za život u zajednici za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju.
“Uspostavljanjem tri kabineta za asistivnu tehnologiju, osnivači centara nastoje da podrže uspostavljanje sveobuhvatnih usluga socijalne i dječje zaštite, koje će djeci i mladima sa smetnjama u razvoju pružiti što više kvalitetnih usluga u njihovoj lokalnoj zajednici,“ kazao je Drecun.
On je pojasnio da će pokretanje novog servisa podrške, predstavljati jednu od redovnih usluga koje pruža Centar, a podrazumijeva mogućnost stručne procjene, odabir i korišćenje odgovarajućeg sredstva asistivne tehnologije.
„Upotrebom sredstava asistivne tehnologije želimo dati mogućnost djeci i mladima sa smetnjam u razvoju da obavljaju aktivnosti i zadatke koje inače ne bi mogli ili bi ih izvodili sa poteškoćama,” kazao je Drecun.
On je rekao da je izgled Kabineta kreiran u odnosu na standarde u opremanju prostorija za asistivnu tehnologiju
„Uslugu će pružati stručni radnici koji su uključeni u direktni rad sa korisnicima, a prethodno su stekli sertifikate nakon završene petodnevne obuke,“ kazao je Drecun.
Uspostavljanje Kabineta za asistivnu tehnologiju predstavlja jednu od aktivnosti projekta „Asistivnom tehnologijom do pune inkluzije“, koji JU Centar za dnevni boravak realizuje od sredine marta 2020. godine.
Asistentkinja projekta Dijana Mlađen pojasnila je da asisitvna tehnologija označava zbirni naziv koji uključuje asistivna, adaptivna i rehabilitaciona sredstva za osobe s invaliditetom.
“To je svaki proizvod, dio opreme ili sistema, bez obzira upotrebljava li se u izvornom obliku ili prilagođenom, a koji se koristi u svrhu povećanja, održavanja ili poboljšanja funkcionalnih mogućnosti osoba s invaliditetom,“ kazala je Mlađen.
Ona ističe da je asistivna tehnologija korisna pojedincu koji bez pomoći ne može da obavlja životne funkcije, te da svoju primjenu nalazi u različitim oblastima života: školovanju, korišćenju slobodnog vremena, sportu.
“Ili konkretnije: u oblačenju i ishrani, u omogućavanju i/ili poboljšavanju komunikacije, u učenju; pomaže da bolje vide ili čuju, u čvrstom i sigurnom držanju predmeta, u igranju i bavljenju rekreativnim aktivnostima, u upravljanju aparatima, kao što su televizor, radio, računar,” pojasnila je Mlađen i najavila da će u narednom periodu organizovati radionice za roditelje i nastavno osoblje kako bi stekli znanja i vještine o načinu korišćenja i značaju upotrebe sredstava asistivne tehnologije.
Koordinatorka projekta Snežana Rovčanin kazala je da kada je riječ o asistivnoj tehnologiji u cilju lakše komunikacije, važno da se pomene alternativna i agumentativna komunikacija ili potpomognuta komunikacija.
“Potpomognuta komunikacija često je jedini način na koji djeca s komunikacijskim teškoćama mogu izraziti svoje misli, potrebe i osjećanja,” objasnila je Rovčanin.
Ona je kazala da je cilj upotrebe nekog od oblika potpomognute komunikacije ostvarenje funkcionalne komunikacije, cjelovito učestvovanje u uzrasno primjerenim aktivnostima, te sticanje novih znanja i iskustava.
“Kod nekih korisnika potpomognuta komunikacija je samo privremeno sredstvo, a kod nekih se koristi kao primarno i trajno sredstvo komunikacije,” kazala je Rovčanin.
Preporučeno
Projekat ,,Asistivnom tehnologijom do pune inkluzije“ podržan je ko-finansiranjem Evropske unije i Vlade Crne Gore, posredstvom Ministarstva finansija Crne Gore – Direkcija za finansije i ugovaranje fondova pomoći i Evropske unije (CFCU).
