Video
Svetlana Pajović Musić, jedna od osnivača i predstavnica NVO Centar za građanska prava (CGP), u intervjuu za portal Standard, oštro je kritikovala ovaj potez, ističući da predstavlja ozbiljan napad na crnogorski kulturni identitet i suverenitet. Pajović Musić je naglasila da takvi postupci ne samo da narušavaju kulturno-historijski integritet Crne Gore, već i dovode u pitanje efikasnost nadležnih institucija u zaštiti nacionalne baštine.
STANDARD: Kako komentarišete uticaj pjesme “Srce Srbije” na percepciju crnogorske kulture i nacionalne baštine? Da li mislite da objavljivanje spota može uticati na odnose između Crne Gore i Srbije u pogledu očuvanja kulturnih identiteta?
PAJOVIĆ MUSIĆ: Nacionalna kultura i baština predstavljaju najveće materijalno i nematerijalno dobro jednog društva, nacije i države. Osobenosti i autentičnost crnogorske milenijumske kulture, od Duklje, Zete do savremene Crne Gore, predstavljaju temelj nacionalne svijesti i identiteta. To je legat naših generacija koje su najvećom žrtvom, svojim životima prinešenim na oltar slobode , sačuvali i ostavili nam u amanet . Dužni smo ga zaštiti i prenijeti budućim naraštajima.
Ovim spotom, Srbijanci su još jednom, u maniru mantre njihovog nacionalnog ideloškog mentora -” Laž je najveći srpski interes” Dobrice Ćosica – zloupotrijebili crnogorsku nacionalnu nošnju i kulturno istorijske znamenitosti. Što fali lijepoj srbijanskoj nošnji? Što fali šajkači? Što fali kulturno istorijskim biserima poput Žiče, Mileševa, itd.. Tako da je ovo očigledan uradak velikosrpske propagande, provokacija i nepoštovanje crnogorske kulture, istorije i nacije. Plagijatorsko djelo ovog teoretičara zavjera, je u ovom slučaju pokazalo pravu praksu zavjere, a to je kontinuirani napad na crnogorsku suverenost i dostojanstvo u raznim formama i oblicima.
STANDARD: Centar za građanska prava CGP je najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv Ministarstva kulture i medija i Uprave za zaštitu kulturnih dobara zbog zloupotrebe crnogorske nacionalne nošnje u pjesmi. Kako vidite pravnu osnovanost i moguće posledice ovog poteza? Da li mislite da će prijava imati uticaja na buduće projekte koji se odnose na kulturne elemente iz Crne Gore?
PAJOVIĆ MUSIĆ: Nadležne institucije, u ovom slučaju Ministarstvo kulture i medija i Uprava za zaštitu kulturnih dobara su direktno odgovorni za ovaj atak na crnogorsku kulturnu bastinu. Zakon o zaštiti kulturnih dobara je vrlo jasan. U članu 4, stav 2 se precizira “obaveza čuvanja integriteta kulturnog dobra, za čiju je zaštitu nadležna Uprava”. Dok u članu 58 se eksplicitno navodi da se kulturno dobro može upotrijebiti za filmski ili fotografski materijal.. “ili u druge komercijalne svrhe, ali na način koji ne ugrožava njihov integritet, a na osnovu odobrenja Uprave”. Crna Gora ima uređen zakonski okvir , ali je problem u nedostatku dosljedne primjene zakona. Čitavo društvo je taoc anarhije i javašluka, zbog neodgovornosti i neprofesionalizma dijela državnih službenika, koje crnogorski građani plaćaju, a koji su dužni da savjesno rade po zakonu i utvrđenim pravilima i procedurama.
Zbog zloupotrebe crnogorske nac. nošnje,kao i kulturno istorijskih znamenitosti od strane Srbijanaca,u spotu "Srce Srbije"nadležna institucija za izdavanje odobrenja Min. kulture i medija i Uprava za zaštitu kulturnih dobara,će biti tuženi od naše NVO Centra za građanska prava pic.twitter.com/Spe4JFLPwZ
— Svetlana Pajović Musić (@Iskra_U_Kamenu) August 21, 2024
STANDARD: Šta mislite o ulozi Ministarstva kulture i medija u zaštiti nacionalne baštine u ovom kontekstu? Da li bi, prema vašem mišljenju, Ministarstvo moglo učiniti više da se zaštiti kulturno-istorijski identitet Crne Gore od potencijalnih zloupotreba?
PAJOVIĆ MUSIĆ: Da je upitna istinitost saopštenja Ministarstva kulture i medija i Uprave govori činjenica da uopšte nijesu reagovali niti se oglasili povodom ovog slučaja, do pritiska javnosti i medija.
Centar za građanska prava (CGP) je u svom širokom spektru ciljeva i djelatnosti, posvetio posebnu pažnju zaštiti, očuvanju i promociji kulturnog, sakralnog i istorijskog nasljeđa u Crnoj Gori, te s tim u vezi ćemo se potruditi da svaki nesavjesan rad službenika nadležnih institucija bude identifikovan i pravno procesuiran. Crna Gora ima hroničan problem sa neradom nadležnih institucija u zaštiti kulturnih dobara što se ogleda u restauratorskim falsifikatima na crkvama i manastirima koji su u trenutnom vlasništvu crkve Srbije. Odgovornost za nerad se mora utvrditi, pored svih politizovanih drzavnih institucija, obaveza je civilnog društva, NVO sektora, slobodnih medija i građana da budu budni i aktivni.
Pjesma “Srce Srbije” i njen spot izazvali su značajne kontroverze i polemike zbog korišćenja crnogorskih kulturnih simbola u neprimjerenom kontekstu. Kritike koje su usmjerene prema ovom djelu odražavaju širu zabrinutost zbog očuvanja kulturnog identiteta i poštovanja nacionalnih vrijednosti.
Dok Centar za građanska prava traži pravnu odgovornost od Ministarstva kulture i medija i Uprave za zaštitu kulturnih dobara zbog sumnje da su ove institucije propustile da adekvatno zaštite crnogorsku kulturnu baštinu, postavlja se pitanje o budućim potezima u očuvanju kulturnih dobara.
Preporučeno
Ova situacija ističe potrebu za rigoroznijom zaštitom kulturnog naslijeđa i jasnijim regulativama koje će spriječiti neautorizovanu ili neprikladnu upotrebu kulturnih simbola. Očuvanje kulturnog identiteta i baštine zahtijeva odgovorno djelovanje i pravnu zaštitu kako bi se osiguralo da kulturni elementi ne budu zloupotrijebljeni ili neprimjereno prikazani.
