Pavličić je to saopštila odgovarajući na pitanje kako gleda na činjenicu da postoje četiri presude od kojih je tri potvrdio Viši sud a jednu i Vrhovni sud koje su donešene zbog nezakonitog naimenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora Javnog servisa.

– Ne ulazeći ni u jedan pojedinačan slučaj koji ste naveli u pitanjima, odluke Vrhovnog suda Crne Gore moraju se poštovati zbog poštovanja vladavine prava. Naglašavam da su odluke Vrhovnog suda obavezujuće – kazala je Pavličić.

Praksa

Ona je podsjetila na presudu Evropskog suda za ljudska prava u kojoj se navodi da „sud ponavlja da izvršenje presude bilo kog suda mora da se posmatra kao sastavni dio „suđenja“ u smilu člana 6.

Pavličić je ukazala i na presudu u slučaju Hornsby protiv Grčke. U toj presudi u stavu 40. piše da bi „pravo na sud bilo iluzorno ako bi domaći pravni sistem država ugovornica dozvolio da konačne, izvršne sudske odluke ostanu neizvršene na štetu jedne od strana“.

Bilo bi, kako piše u paragrafu 40 te presude, neprihvatljivo da ovaj član treba detaljno da propisuje proceduralne garancije date strankama – pravičan, javan i ekspeditivan postupak – bez zaštite provođenja sudske odluke.

– Tumačiti član 6. isključivo u smislu pristupa sudu i vođenja postupka, sigurno bi vodilo u situacije inkombatibilne principima vladavine prava koje su države ugovornice pruzele kada su ratifikovale konvenciju – piše u presudi.

Nezakonitim izborom generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića bavi se Tužilaštvo i za sada je podnijet optužni prijdlog protiv predsjednika i četiri člana Savjeta Radio Televizije Crne Gore, zbog nesprovođenja sudske odluke. Kako je Portal ETV pisao, Tužilaštvo nije stavilo tačku na slučaj nezakonitih izbora Raonića, već se provjeravaju navodi iz svih do sada podnešenih prijava.

Prijave

Osnovno tužilaštvo 22. novembra podnijelo je optužni prijedlog protiv predsjednika i članova Savjeta Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvrlaštvu, a povodom nezakonitog reizbora Raonića 1. juna 2023. godine. Početak suđenja zakazan je za 27. janauar u Osnovnom sudu, a predmet je zadužila sutkinja Dragana Lubarda.

Raonića je za tri godine Savjet RTCG četiri puta imenovao za generalnog direktora Javnog servisa, jednom u v.d. mandatu.

U oktobru su osmoro kandidata za generalnog direktora Javnog servisa, koji se zbog netransparentnog procesa nijesu pojavili 31. avgusta na intervjuima, podnijeli novu krivičnu prijavu protiv odgovornih u toj kući – zbog osnovane sumnje za: „koruptivno ponašanje, zloupotrebu službenog položaja, te kršenje ljudskih i radnih prava, uz diskriminaciju“.

Krivičnu prijavu potpisali su Srđan Čović, Časlav Vujotić, Snežana Burzan, Slaven Knezović, Andrijana Kadija, Žarko Božović, Sabrija Vulić i Vladimir Maraš.

Oni su krivičnu prijavu podnijeli protiv Borisa Raonića – generalnog direktora RTCG, Veselina Drljevića – predsjednika Savjeta RTCG, Željka Mićovića – rukovodioca Pravne službe RTCG, te članova i članica Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, kao i advokatice RTCG Zorice Đukanović.

– Kako je navedeno u prethodnim prijavama i tekstovima u crnogorskim medijima generalni direktor i Savjet RTCG nijesu prezali od nezakonitih imenovanja što su potvrdili pravosudni organi. Ponovo je beskrupulozno pređena granica poštovanja prava, što predstavlja bezočno vrijeđanje javnog interesa. Ukazujemo na namještene izbore od 31. avgusta 2024, i novi dokaz kontinuiranog rada kriminalne grupe na čelu sa Borisom Raonićem – navodi se u krivičnoj prijavi.

Nekoliko mjeseci ranije, sredinom avgusta, šestoro zapošljenih u RTCG protiv Raonića, predsjednika Savjeta Drljevića, članova Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, te Željka Mićovića, podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog kriminalnog udruživanja.

Prema navodima iz te krivične prijave, ova grupa je u dugom roku od juna 2021. godine i raspisivanja konkursa za generalnog direktora RTCG, kršila zakone, s umišljajem, voljno i namjerno, i ugrožavala javni interes, a Borisu Raoniću omogućila nezakonito sticanje preko 170 hiljada eura bruto, odnosno oko 128 hiljada eura neto.

Prijavu su podnijeli Srđan Čović, Tanja Šuković, Časlav Vujotić, Mladen Vukčević, Slaven Knezović i Žarko Božović.

Takođe, Protiv Raonića, Mićovića i Đukanović još u junu 2023. godine krivičnu prijavu je podnio i Media centar, zbog podsticanja predsjednika i članova Savjeta RTCG na izvršenje krivičnog djela neizvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude, čime su omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću, a čime su počinili krivično djelo podstrekavanje na vršenje krivičnog djela iz člana 24 Krivičnog zakonika Crne Gore.

Na pripremnom sastanku 31. maja 2023. godine održanom u prostorijama RTCG učestvovali su članovi/ce Savjeta: Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović, Amina Murić, Milica Špajak, Marijana Camović-Veličković i Bojan Baća, koji je nakon toga podnio ostavku na mejsto člana Savjeta.

Na tom sastanku učestvovao je i Boris Raonić koji je, prema riječima prisutne advokatice RTCG, Zorice Đukanović, već tada bio bivši generalni direktor RTCG.

Prisustvo bivšeg generalnog direktora RTCG Raonića na pripremnom sastanku 31. maja nije imalo utemeljenje u zakonu ili bio kom, internom ili opštem, aktu RTCG, pa je opravdan zaključak, kako se navodi u prijavi, da je cilj njegovog prisustva bio pritisak na članove Savjeta RTCG i podsticanje na neizvršenje presude Višeg suda.

Tokom pripremnog sastanka održanog 31. maja 2023. godine predstavnik pravne službe Želimir Mićović kao i advokatica Zorica Đukanović osporavali su presudu Višeg suda i sugerisali rješenje koje je išlo u korist Borisu Raoniću a koje je podrazumijevalo da se i Raonić stavi na listu kandidata.

Elita

Nakon što je ODT Podgorica podnijelo optužni prijedlog pru novembru prošle godine, dva dana kasnije, Raonić je u emisiji Akcenti televizije na čijem je čelu poručio da neće podnijeti ostavku dok ne bude pravosnažna presuda (?!), ali i iznio teške optužbe da je više tužilaca podgoričkog ODT-a imalo kontakte sa organizovanim kriminlanim grupama.

Na pitanje zašto Tužilački savjet o tome nikada nije informisan – Raonić je rekao da nije imao kad – jer je vikend. No, čini se da je Raonićev produženi vikend još uvijek traje jer od tada proteklo već mjesec i po, a od najave kako će „u narednim danima dostaviti te informacije“, nije bilo apsolutno ništa.

Takođe, on je podizanje optužnog prijedloga protiv pet članova Savjeta RTCG koji su prema pravosnažnoj presudi nezakonito reizabrali Raonića 1. juna 2023. godine nazvao pokušajem Tužilaštva „da na stub srama stavi najbolje što Crna Gora ima, crnogorsku elitu“.

Narednog dana Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici demantovalo je i negiralo „neutemeljene navode generalnog direktora RTCG“.

U Tužilaštvu tvrde da su neosnovane i nesitinite tvrdnje da je odluka o podnošenju optužnog prijedloga donijeta pod bilo čijim uticajem.

Rukovodilac ODT-a u Podgorici Duško Milanović je tada istakao da insinuacije i neutemeljene optužbe dolaze od čelnika najveće nacionalne medijske kuće, od kojeg se „očekuje povećan stepen odgovornosti za izgovorene konstatacije“.

– Što se tiče tvrdnji o navodnim vezama i kontaktima državnih tužilaca s kriminalnim strukturama i pritisku prilikom podnošenja optužnog predloga ohrabrujemo direktora RTCG-a da podnese krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, protiv bilo kog državnog tužioca za kog smatra i ima dokaze da je pod bilo čijim uticajem postupao u ovoj krivično pravnoj stvari – poručio je tada Milanović.