Kako je nezvanično potvrđeno, samo na području Plava i Berana juče je pečatirano nekoliko ilegalnih pilana, koje su držala fizička lica.

Nijesu, prema podacima Pobjede, na tim lokacijama pronađeni trupci za preradu, ali objekti nijesu imali dozvole za rad i bili su operativni da u svakom momentu mogu da prerade građu koju ilegalno nabave.

Kako nam je neformalno saopšteno od ljudi uključenih u zajednički tim koji bi trebalo da čine MUP, kao koordinator, Uprava prihoda i carina, inspekcijske službe, Uprava za gazdovanje šumama i lovištima i predstavnici nevladinih udruženja ekoloških aktivista, cilj je da se sprovede koordinirani plan, uz istovremeno pokrivanje šireg područja.

Te bi mjere uz kontrolu putnih pravaca preko kojih mora proći građa ili drva za ogrijev, kako se očekuje, trebalo da rezultiraju promjenom slike na terenu i sprečavanjem dalje devastacije, koja je prema izvještajima EPA i nevladinog sektora, dovela do nikad gore situacije na terenu.

Nelegalna sječa uz prateći problem sušenja šuma, naročito sastojina smreke, ozbiljno prijete četinarima u višim predjelima, dok se bespravna eksploatacija listopadnog drveta za ogrijev negativno odražava na šumske komplekse u srednjem dijelu države.

Povezani članci

Društvo

Uprava za šume: Za pet godina posječeno skoro 23.000 kubnih metara drva, šteta 18 miliona eura

Ekonomija

Ko gazduje našim šumama, PEJOVIĆ ZA STANDARD: Ima li volje za rješenjem ili ministarstvom upravljajaju lobiji

Društvo

Mujević gazduje i nakon ostavke, Rajković na čekanju

Agencija za zaštitu životne sredine stavila je svu raspoloživu infrastrukturu i kapacitete na raspolaganje mješovitom timu koji je, shodno zaključcima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, zadužen da na terenu sprovede sveobuhvatne mjere kako bi se problem nelegalne eksploatacije šume i dalji kanali plasmana takve građe zaustavili.

Prema riječima direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića, sve neregularnosti koje uoče proslijediće resoru MUP-a koji je zadužen za koordinaciju aktivnosti.

On je najavio da će njihovi timovi učestvovati u akcijama na terenu, a podsjetio je da su kao doprinos ustupili i kamere-zamke koje će doprinijeti da se dokumentuju neregularnosti na terenu. Taj se metod kontrole pokazao veoma efikasan na Skadarskom jezeru, koje je zbog specifičnog položaja i brojnih naselja uz obalu jako porozno za pristup krivolovaca sa svih strana.

Gazdić je na sjednici Nacionalnog savjeta kazao da se siječe hiljade kubika dnevno, a da je problem posljedica sistema koji je građen decenijama i ne može se riješiti za kratak period.

Smatra da se mora uvesti moratorijum na sječu u visokim šumama jer „trenutno ne znamo što se tamo dešava i moramo uraditi reviziju osnova“.

Sa druge strane, iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore naveli su da za sada nijesu direktno uključeni u koordiniranu akciju i mješovite timove na terenu.

Direktor Uprave u ostavci, koji još nije formalno razriješen na Vladi, Armin Mujević ocijenio je da najavljena akcija ima pozitivan kontekst, ali da ne bi trebalo da se sprovodi selektivno i da zaobiđe taj organ koji je u ranijem periodu upravo tražio, kako on kaže, asistenciju i podršku MUP-a i drugih državnih organa.

Ocijenio je da će izvještaji sa terena potvrditi domete i pokazati da li su mjere u punom kapacitetu usmjerene na eliminisanje bespravnih radnji jer, kako kaže, ne bi bilo dobro da se svedu na pritisak na Upravu, koja pritom dijeli ingerencije sa drugim državnim organima u ukupnoj kontroli.

– Zalažemo se za to da nema selekcije, da se istovremeno iskontroliše i stanje u šumi, prevoz posječene građe, ali i sama prerada, odnosno lokacije i punktovi gdje sve to završava. Smatramo da je ključno da državni organ koji gazduje šumama bude uključen u koordinaciju, u protivnom imamo red poteza u kojem NVO sketor rukovodi mjerama države – kazao je on.

Podsjetimo, najava formiranja mješovitih timova koji bi trebalo da stanu na put decenijski prisutnom problemu devastacije šuma uslijedila je tek nakon kontinuiranog pritiska javnosti, nevladinog sektora, ekoloških aktivista kao i zbog lošeg stanja i brojnih primjera ilegalne sječe, koje je Agencija za zaštitu životne sredine konstatovala na terenu, naročito u proteklih mjesec.

Uprava za šume prošle sedmice objavila je da je od početka godine inicirala i tražila zajedničku borbu protiv šumokrađe, a direktor u ostavci Amir Mujević kazao je juče Pobjedi da nikad nije kasno da se svi uključe u borbu koju taj organ nije mogao samostalno da izgura.

Do zvaničnika, ranije, pak, nije dopirala serija tekstova Pobjede u kojima je od februara do juna, uz izjave i dokaze sa terena, ukazivano na drastične štete i enormnu devastaciju koju izaziva ilegalna sječa, kao i na potencijalne kanale i šeme preko kojih se ona odvija. Srazmjere problema tada su negirane sa više državnih organa, uključujući i Upravu za gazdovanje šumama i lovištima, Upravu za inspekcijske poslove i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Objavljivani podaci tretirani su kao zlonamjerni, pogodni za laičku javnost, ali „smiješni“ iz ugla struke.

Došlo se do toga da premijer Abazović juče kategorično predlaže da treba odmah formirati mješoviti tim ljudi koji će izaći na teren i da je on spreman da preuzme koordinaciju tog tima „jer hoćemo brz i efikasan rezultat“.

– Treba formirati taj tim načelno poslije sjednice Savjeta, dobra je vijest da imamo dovoljno inspektora na terenu jer Uprava policije i tužilaštvo ne mogu da preuzimaju nadležnosti drugih – rekao je Abazović na sjednici Nacionalog savjeta za borbu protiv korupcije.

Kazao je da je u oblasti borbe protiv nelegalne eksploatacije šljunka urađeno mnogo za godinu i po, „što je efektuiralo nesmetanim vodosnabdijevanjem Primorja“, a najavio je da će tako biti i po pitanju nelegalne eksploatacije šuma u Crnoj Gori.

Abazović smatra da je dobro što je direktor Uprave za šume podnio ostavku, ali ne očekuje ni da sa njegovim nasljednikom može da uslijedi revolucija.