Poređenja radi u odnosu na prethodnu analizu EUROSTATA koja je pokazala da 63,9 posto domaćinstava u Crnoj Gori ne može priuštiti sedmodnevni odlazak na odmor, ovih 67,2 jasno pokazuju da sveprisutna inflacija i finansijske prilike smanjuju platežnu moć građana i povećavaju socijalne razlike siromaštvo.

Naime, prema posljednjim podacima MONSTATA u našoj državi prosječna bruto zarada iznosi 1.250 eura, dok na Kosovu bruto plata iznosi skoro duplo manje 639 eura.
Pregledom ovih podataka postavlja se pitanje kako je moguće da je Crna Gora u vrhu liste država gdje domaćinstva ne mogu priuštiti sebi sedmodnevni odlazak na odmor ako imamo primjera radi duplo veće plate nego građani na Kosovu.
Razlog leži u tome da ako je nominalna plata u Crnoj Gori veća, kupovna moć nije nužno duplo veća. Cijene osnovnih životnih troškova (hrana, stanovanje, komunalije) u Crnoj Gori su više nego na Kosovu, što očigledno “pojede” razliku u plati, a kad se tome doda i visoka inflacija i porast cijena hrane, stanarina i goriva u posljednjih nekoliko godina, koji su dodatno smanjili realnu vrijednost zarade, odgovor se sam nameće.
Slična situacija je i drugim državama na Balkanu gdje se takođe bilježi visoki procenti domaćinstava koji ne mogu priuštiti sedmodnevni odlazak na odmor.
Tako je u Rumuniji taj procenat 62,5 posto, dok u Grčkoj iznosi 48,8 i ove države ”kvare” prosjek EU država, koji se kreće oko 27 posto.
Upravo se tu na drugom kraju skale nalaze se neke od najbogatijih zemalja Evrope. Prema podacima Eurostata, Luksemburg prednjači sa samo 7,6 posto domaćinstava koja ne mogu priuštiti odmor. Slijede Norveška (7,9 posto), Island (8,6 posto) i Švajcarska (8,4 posto).
Preporučeno
Ove zemlje ne samo da imaju veće prosječne plate i niže stope siromaštva, već i razvijenije socijalne politike koje omogućavaju građanima stabilniji životni standard i više mogućnosti za slobodno vrijeme i oporavak od posla, upravo ono što Crnoj Gori uprkos rastu plata nedostaje.