Video
Od razgovora sa sadašnjim rukovodstvom Ministarstva zdravlja “digli su ruke”, ali se, kako je za Portal Analitika kazala predsjednica Udruženja doktora opšte i porodične medicine i članica Sindikata izabranih doktora Crne Gore dr Natalija Petrić, nadaju da će novi saziv ministarstva biti otvoreniji za saradnju.
U suprotnom, poručuje, spremni su da radikalizuju proteste, a ne isključuju ni mogućnost stupanja u štrajk. Pomenutu izjavu državne sekretarke nazvala je skandaloznom.
“Odnos prema najbrojnijem esnafu u zdravstvu, bez ijednog dokaza, smatramo i skandalozim i neprofesionalnim, jer je izrečen na osnovu lične impresije”, izričita je Petrić.
Nezapamćen maćehinski odnos prema izabranim ljekarima
Nakon izjave Ćorić, pozvali su nju i njen tim da podnesu ostavku. Iz Ministarstva po tom pitanju se još nijesu oglašavali, a iz Sindikata poručuju da od zahtjeva neće odustati.
“Izabrani ljekari, uz pomoć strukovnog i sindikalnog udruženja, radiće na tome da nađu model reprezentativnosti i da krenu u realizaciju konkretnih zahtjeva. Jasno nam je takođe da sa ovim sazivom Ministarstva zdravlja pregovori nisu mogući, jer nas konstantno pred crnogorskom javnošću ponižavaju, huškaju građane koje liječimo protiv nas, mašući listama zarada kao krivičnim presudama. Ne pamtimo da je ijedno Ministarstvo, kao ovo, imalo ovako maćehinski odnos prema izabranim ljekarima. Sa novom administracijom ćemo pregovarati i nadamo se razumijevanju i konstruktivnim, stručnim dogovorima”, kaže sagovornica Analitike.
Reforma primarne zdravstvene zaštite koja se sprovodi 15 godina u Crnoj Gori, kako nalašava Petrić, mora biti ojačana.
“Za ovu reformu izdvojeno je sedam miliona dolara Svjetske banke i taj kredit vraćaju svi građani Crne Gore. Ona je i jedan od preduslova za pristupanje EU iz oblasti zdravstva. To je ono što mi branimo. U protivnom, ako nas i dalje budu ignorisali, glavni odbor Sindikata će donijeti odluku o daljem djelovanju u smislu štrajka”, poručuje Petrić.
U ambulantama gužve zbog pogrešne zdravstvene politike
Normativima Fonda za zdravstveno osiguranje propisano je da u toku radnog dana ljekari primaju 28 do 35 pacijenata, kao i one čije zdravstveno stanje zahtijeva hitan pregled. Već nekoliko godina unazad, kako tvrdi naša sagovornica, građani su svjedoci gužvi ispred ambulanti izabranih ljekara, kao i nezadovoljstva pacijenata što moraju da čekaju.
“To je posljedica pogrešno vođene zdravstvene politike kada je u pitanju primarna zdravstvena zaštita, u smislu nametanja ogromnih administrativnih zadataka, traženja termina za razne preglede i izdavanje potvrda”, dodaje ona.
Dnevno, kaže, jedan izabrani ljekar potroši dva sata samo na neuspješno zakazivanje.
“Broj pacijenata u prosjeku je oko 60. Naravno da sve to nisu pregledi, polovina je administracija, koja može biti riješena, kao svuda u svijetu, softverskim umrežavanjem programa primarnog i sekundarnog nivoa i apoteka. Nas je 600.000 građana, a izabranih ljekara, zajedno sa ginekolozima i pedijatrima je oko 500. Zar je to toliko nemoguće”, pita sagovornica Analitike.
Bez volje za rješavanjem problema
Prema njenim riječima, nema profesionalne volje za rješavanjem ovih stvari, koje, kaže, uništavaju rad u ambulantama na primarnom nivou zdravstvene zaštite na šta oni ukazuju godinama na različitim stručnim sastancima, a zauzvrat, kako napominje, dobijaju – lažna obećanja.
Petrić ističe da ljekari žele da problem gužvi bude riješen, a u tome su im, kako naglašava, podrška pacijenti.
“Svakodnevno, u posljednje vrijeme, u ambulantama, dobijamo podršku od naših pacijenata zato što želimo da uvedemo red u ambulante. Radimo po normativima, tako da i administrativne potebe moraju da se zakazuju kod izabramog ljekara. Trošimo silno vrijeme na to i ne možemo kvalitetno da se fokusiramo na pacijente kojima je potreban zdravstveni pregled, a ne samo administrativna usluga. Da ne pominjemo mogućnost povećane vjerovatnoće stručne greške pored 60 kontakata dnevno, kako je do sada bilo”, objašnjava Petrić.
Ko će nas liječiti
Sagovornica Analitike ističe da je veliki problem i nedostatak doktora. Smanjenje broja pacijenta koje ljakar treba da pregleda u jednom danu, kako kaže, rezultiraće kvalitetnijom uslugom.
“Uticaće tako da se povećava kvalitetno vrijeme posvećeno pacijentu, jer će biti pregled po principima medicinske doktrine, koji smo zapostavili zatrpani administarcijom. Time će zadovoljstvo i našeg pacijenta, kao i ljekara, biti veće. S druge strane, duže će se čekati na pregled kod izabranog ljekara. Prosjek u Evropi je od sedam do 10 dana. Kod nas će možda biti i duži, jer imamo manjak doktora. Naši izabrani ljekari su stari. Četvrtina njih u Podgorici ima više od 58 godina, u Nikšiću trećina, u Baru polovina. Mlade ljekare teško da možemo stimulisati da ostanu u domovima zdravlja, gdje se radi pod velikim pritiskom. Postavlja se pitanje, vrlo realno – ko će nas liječiti”, ukazuje Petrić.
Umjesto rješenja dobijaju obećanja
Nerijetko, pacijenti dolaze u Dom zdravlja samo za upute za ljekara specijalistu. Naša sagvornica ističe da je problem u administrativnom dijelu i da se tu nije odmaklo dalje od obećanja da će se to riješiti.
“Administrativne stvari su svuda u svijetu olakšane digitalizacijom i umrežavanjem softverskih programa primarnog, sekundarnog nivoa i apoteka. To nije naučna fantastika, o tome slušamo već dvije godine da će kod nas da se sprovede, a sve ostaje samo na obećanju. Apsolutno postoje modeli za to, ali implementacija izostaje, što je rezultat profesionalne nezainteresovanosti donosioca odluka u zdravstvenom sistemu. Rješenje je u digitalizaciji i umrežavanju ovog našeg malog sistema. Mnogo veće države sa milionskom populacijom to vrlo dobro rade”, kaže Petrić.
Sagovornica Portala Analitika ističe da se problem ne može riješiti bez komunikacije za ljekarima.
“Struka uvijek mora biti ukljućena u donošenje odluka, jer mogu dati najbolje prijedloge, svako za svoju oblast. To je dokazano kao najproduktivnije. U izradi novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, bio je ukljućen jedan izabrani ljekar. I to je bilo dobro”, kaže Petrić.
Međutim, sada, kako kaže, kada struka traži razgovor vezan za način funkcionisanja na primarnom nivou zdravstvene zaštite, kada su donesene vrlo važne odluke za koje nisu uopšte konsultovani, nailaze na zid.
Preporučeno
“A to nikako nije dobro. Ni za ljekare, ni za pacijente. U mjesecima koji slijede posljedice donošenja odluka bez konsultovanja sa strukom biće, nažalost, još vidljivije. Podvlačimo da je primarna zdravstvena zaštita temelj svakog zdravstvenog sistema i ako ona ne funkciniše kako treba, to će da se preliva na više nivoe zdravstvene zaštite i slabiće cjelokupan zdravstveni sistem”, zaključuje Petrić.
