Masakr je iskorišćen i za političke obračune i produbljivanje podjela o čemu govore brojne objave na društvenim mrežama na kojima se višestruko ubistvo stavlja u politički kontekst, doke se razlozi za ubistva pronalaze i u navodnom izostanku religioznosti.

“U tragediji na Cetinju i pojedinim reakcijama nakon njega ogleda se društvo, a neizbježno i naš politički kontekst”, navodi psihološkinja Anđa Backović u razgovru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

“U Crnoj Gori je već toliko nagomilanog nepodnošenja, nerazumijevanja, osvetničkih emocija. Sasvim očekivano i ovu tragediju pokušavaju da instrumentalizuju odnosno da je koriste kao dokaz ili znak, nazovi ispravnosti svojih inače naopakih i zastrašujućih stavova, personalnih i političkih”, navodi ona.

Kakvi su komentari nakon tragedije?

Višestruko ubistvo dodatno je potvrdilo postojanje visokih tenzja u crnogorskom društvu.

Društvene mreže preplavile su poruke, poput ove u kojoj se sugeriše da na Cetinju, inače crnogorskoj prijestonici, obitava sam đavo. Poruka je preuzeta sa društvene mreže Facebook.

Jedan od komentara na društvenim mrežama kojima se tragedija na Cetinju povezuje sa navodnim izostankom vjere.

Lokalni funkcioner iz Nikšića, Miljan Mijušković savjetnik za kulturu i vjerska pitanja povezao je masakr sa navodnim nepoštovanjem religije, napisavši da je to “Božja osveta zbog skrnavljena svetinja” te naveo kako je potrebno “tražiti oproštaj od Boga”.

Reagovao je odbor opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) iz Nikšića koji je uputio poziv predsjedniku Opštine da smijeni svog savjetnika:

“Tražimo od vas da po hitnoj proceduri smijenite svog savjetnika zbog, nehumanih, neetičnih i nadasve nečovječnih komentara objavljenih na društvenim mrežama, a povodom događaja na Cetinju.”

“To je jako zastrašujuće i morbidno”, navodi psihološkinja Backović komentarišući poruku savjetnika Opštine Nikšić.

Osim njega, i brojni korisnici društvenih mreža u tragediji su vidjeli “dublju” pozadinu.

“Nakon napada na Cetinjski manastir oduze Gospod pamet jednom od njih i dogodi se tragedija”, napisao je drugi korisnik društvene mreže Twitter.

U napisima na društvenim mrežama izdvajaju se i one poruke u kojima je isticana činjenica da je višestruki ubica Vuk Borilović bio lokalni član Socijaldemokrata, stranke suverenističke orjentacije, iako sam zločin nije imao bilo kakav nacionalni, politički ili vjerski povod.

Novinar Dragan Rosandić prekršajno će odgovarati zbog vrijeđanja i drskog ponašanja, odlučilo je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici. On se sumnjiči da je prekršio Zakon o javnom redu i miru.

Rosandić je na Fejsbuk profilu 15. avgusta napisao da je tragedija na Cetinju, između ostalog “posljedica višemjesečnog orgijanja komita i nereagovanja vlasti na tu pojavu”.

Apeli da se ne politizuje tragedija na Cetinju

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković je uputio apel svima koji su tragediju politizovali:

“Dozvolimo preminulima da u miru odu tamo dje im je ovaj bezumni napad odredio put, a njihove porodice i rodbinu poštedimo politike, svađja, političkih prepirki i politizacije i ovog tragičnog događaja. Tugujmo za njima i sa njima u miru i tišini.”

I premijer Dritan Abazović je 15. avgusta apelovao da se masovno ubistvo ne politizuje.

“Ovakve teme je krajnje nemoralno koristiti za sticanje jeftinih političkih poena. Isto tako, da se suzdržimo od govora mržnje. Osuđujem i one koji nijesu poštovali dane žalosti koje je proglasila Vlada”, rekao je Abazović.

Sloboda virtuelnog svijeta bez etičnosti

Psihološkinja Backović kaže da pojedinci društvenim mrežama grade zidove na zemlji a slobodu nalaze u virtuelnom svijetu u kome nema stida niti minimalne etičnosti.

“Ova solidarnost, povezanost u bolu i podrška koja bi nam sada bila potrebna, u tom virtuelnom prostoru se najčešće ispoljava kroz supotno ponašanje. Kroz jedinstvo u mržnji jedne strane prema drugoj i prema pojedincu.”

Kako kaže Backović, u Crnoj Gori je sada mnogo teže povećati solidarnost i empatiju, ali i socijalnu koheziju što tragični i traumatični događaji obično pokrenu.

“Takvo je okruženje. To se dešavalo i ranije u Crnoj Gori ali sada nas situacija dodatno opominje koliko smo unijeli patološku atmosferu. Mnogi oko nas govore da se osjećaju nesrećno i postiđeno zbog tuđih i neprimjerenih postupaka i komentara zbog cetinjske tragedije.”

Backović kaže da na tragediju gleda “kao ogledalo za svakog od nas pojedinačno”:

“Tu se ogleda i naš način osjećanja i razmišljanja, naše reakcije i razmijevanje šta znači ova tragedija za nas i šta će tek značiti – kako u životu pojedinca tako i društva. Tu se ogleda društvo a neizbježno i naš politički kontekst.”

“U Crnoj Gori je već toliko nagomilanog nepodnošenja, nerazumijevanja, osvetničkih emocija. Sasvim očekivano i ovu tragediju pokušavaju da instrumentalizuju odnosno da je koriste kao dokaz ili znak nazovi ispravnosti svojih inače naopakih i zastrašujućih stavovova i personalnih i političkih.”

Zašto se tragedije ponavljaju?

Jedan od ključnih problema, prema Backović je, što se pojedinac sa lakoćom odriče slobode i dozvoljava da ga drugi vode.

“U Crnoj Gori većina informacija obrađuje se na nekritičan način. To su situacije kada lako odbacimo i poništimo sve ono što se ne uklapa u naš postojeći zabetonirani stav jer zapravo je naporno razmišljati, mijenjati stavove i priznavati greške”, kaže Backović.

Zato ocjenjuje da pojedinci djeluju instinktivno i nepromišljeno: “Zato i imamo posledice kojima svedočimo, i ovim povodom ali i i ranije.”

“Normalizacija nenormalnog”

Crnogorska javna scena je prethodnih više mjeseci pod pritiskom političke, ekonomske i društvene krize, kroz koju je dominirao agresivan politički govor, prijetnje i sporadični fizički incidenti.

Povod su etničke podjele i vjerska netolerancija kojima je obilovao kako javni medijski prostor, tako i društvene mreže.

Za ovakav društveni ambijent psihološkinja Backović “krivi” decenijsku krizu političkog liderstva.

“Zabrinjavajuće su neskrivene patološke oznake kod mnogih pojedinaca na najodgovornijim funkcijama i koliko oni uspijevaju da svojim stavovima normalizuju ono što je nenormalno”, ukazuje Backović.

Zato kaže da se nenormalnosti, koje se dugo i uporno ponavljaju, olako prihvataju.

“Dio građana se identifikuje sa takvim osobama i prosto kao da dobijaju na taj način neku vrstu dozvole da se tako ponašaju i oni i jer to prolazi onima na funkcijama. Tako se širi svojevrsna društvena infekcija u Crnoj Gori”, zaključuje Backović.

Nakon desetostrukog ubistva na Cetinju, prva vanredna sjednica Skupštine Crne Gore je započela minutom ćutanja. Dio poslaničkih klubova je odbio da učestvuje u raspravi zbog, kako je rečeno, pijeteta prema žrtvama.