“Prijedlog zakona je usaglašen sa članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodoma, praksom Evropskog suda za ljudska prava i Preporukama Savjeta Evrope o slobodi izražavanja, kao i preporukama iz Analize medijskog sektora u Crnoj Gori koju je, u okviru regionalnog projekta „Jačanje pravosudne ekspertize o slobodi izražavanja i medijima u Jugoistočnoj Evropi“ (JUFREX), sproveo osmočlani međunarodni tim Savjeta Evrope u partnerstvu sa Evropskom Unijom”, kaže Rutović.
On je podsjetio da je u cilju snaženja i potpune usklađenosti medijskog ambijenta sa najvećim međunarodnim standardima, Crna Gora bila prva država koja je prihvatila JUFREX analizu medijskog sektora.
“Po prvi put u izradi medijskog zakonodavstva, na zahtjev Vlade Crne Gore, Predlog zakona o medijima, je i u formi nacrta i u formi predloga bio predmet višestrukog monitoringa Savjeta Evrope i Evropske komisije, shodno čemu je Predlog zakona finalno usaglašen sa svim komentarima i preporukama tih tijela, te kao takav dobio pozitivno mišljenje Savjeta Evrope i Evropske komisije”, rekao je Rutović.
On je takođe podsjetio da se Zakonom snaže osnovni principi slobode medija, slobode izražavanja, javnosti medijskog vlasništva, transparentnosti oglašavanja u medijima, zaštite medijskog pluralizma, formiranje Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, uređivačke autonomije, odgovornosti za komentare na portalima, zabrane govora mržnje, zabrane diskriminacije, zaštite maloljetnika i druga pitanja od značaja za rad medija.
Nova rješenja i novi instituti Predloga zakona o medijima
Zaštita medijskog pluralizma se ostvaruje kroz formiranje Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija u sklopu koga se za proizvodnju programskih sadržaja od javnog interesa obezbjeđuje fiksni iznos sredstava audiovizuelnim komercijalnim, štampanim, online kao i neprofitnim medija, bez diskriminacije. Dodjelu sredstava na osnovu javnog konkursa vršiće Agencija za elektronske medije za komercijalne i neprofitne audiovizuelne medije, odosno Nezavisna komisija koju formira Ministarstvo kulture za štampane i online medije.
Radi dodatnog snaženja slobode izražavanja kroz garancije nesmetanog rada novinara i očuvanja njihovog integriteta predviđa se zaštita ugleda novinara i njihove uredničke slobode, kao i isključenje odgovornosti novinara za štetu ako je prilikom objave sadržaja postupao u skladu sa dužnom novinarskom pažnjom, ispunjavajući uslove predviđene zakonom.
Na zahtjev različitih subjekata društva, u cilju transparentnosti finasiranja medija i zaštite konkurentnosti na tržištu, po prvi put predviđa se zakonska obaveza svih medija da prijave finansijska sredstava dodjeljena iz javnih prihoda, kao i obaveza javnog sektora da informiše javnost o uplatama medijima po osnovu oglašavanja.
Zakonski se prepoznaju interna i eksterna samoregulatorna tijela, koja imaju pravo učešća u raspodjeli sredstva iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija za pokriće operativnih troškova neophodnih za djelatnost samoregulatornih tijela.
U kontekstu digitalnog doba i ubrzanog tehnološkog razvoja Prijedlogom Zakona predviđa se prekršajna odgovornost osnivača medija za komentar treće strane na portalima, ukoliko u određenom roku po saznanju ili prijavi ne ukloni komentare koje predstavljaju nezakoniti sadržaj.
Kako su ovim Zakonom tretirani portali?
Uvažavajući preporuku iz JUFREX analize koja se odnosila na donošenje nove definicije medija koja će uključiti portale, Predlogom zakona uvodi se definicija medija koja se nedvosmisleno odnosi i na portale kao aktere uključene u proizvodnju i širenje medijskog sadržaja sa uređivačkom kontrolom ili nadzorom nad sadržajima namjenjenim neodređenom broju ljudi.
Da li su novim zakonom obuhvaćene i društvene mreže?
Nagli razvoj digitalnog društva i novih komunikacionih tehnologija donio je ne samo prednosti, već i brojne izazove, posledice i neizvjesnosti. Završeno je sa dobom analogno-linearnog prijema, razumijevanja i regulacije medijskog prostora. Otuda globalno društvo nema adekvatne regulacione mehanizme društvenih mreža, koje shodno svojoj moći distribucije i faktora brzine ostavljaju posledice po političku, demokratsku kulturološku javnost.
Primjera uticaja širom planete je dosta, koje provociraju dijalog na temu moguće regulacije i etičkog ponašanja društvenih mreža.
Sveukupno, u regulaciji ove oblasti nema evropskog pravnog nasleđa koje bi bilo uputno za zakonsku regulaciju, te iz tih razloga ovo pitanje nije predmet Zakona o medijima.
Da li je novim zakonom pojačana kontrola/kažnjivost širenja lažnih vijesti?
Globalna zajednica se iz mnogo razloga suočava sa fenomenom i posledicama lažnih vijesti po demokratiju, ljudska prava i kulturu društva. Nema konkretnih preporuka ili međunarodnih direktiva sa aspekta regulacije kako se boriti protiv lažnih vijesti. Imajući to u vidu pitanje regulacije lažnih vijesti nije bilo predmet izrade Zakona o medijima.
Vrlo je otvoreno pitanje koje ovim povodom treba imati u vidu, a odnosi se na pitanje balansa između zaštite slobode izražavanja i prava na ograničenje shodno legitimnim interesima demokratskog društva.
Ukazivanjem na značaj medijske pismenosti i kritičke analize medijskog sadržaja, odnosno snaženjem nivoa sveukupne senzitivnosti i važnosti ovog pitanja, odgovornost u pogledu borbe protiv lažnih vijesti imaju svi segmenti društva kao što su akademsko-obrazovne institucije, civilno društvo, novinarska udruženja, javni radio difuzni emiteri.
Kao snažan i adekvatan odgovor borbi protiv lažnih vijesti jeste i postojanje djelotvornih mehanizama interne i eksterne samoregulacija, koji su Prijedlogom zakona o medijima finansijski podržani kroz Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, po zakonom zaštićenom procentu, na način koji ne utiče na njihovu nezavisnost.
Postoje mediji u Crnoj Gori koji rade pod „maskom“ NVO. Na taj način izbjegavaju odgovornost za širenje lažnih vijesti, širenje rasne, vjerske i nacionalne mržnje. Da li novi zakon reguliše te stvari?
Praksa je pokazala da pojedini mediji djeluju van zakonskih okvira, s toga se novim rješenjima predviđa transparentnost medijskog vlasništva kroz obavezu osnivača svih medija da javnosti stavi na uvid osnovne podatake o mediju, uključujući podatake o uredniku i vlasniku medija na način da se omogući jednostavan, nesposredan i stalan pristup tim podacima. Nepoštovanje ovih odredbi povlači kaznenu odgovornost.
Kada će i u kojoj mjeri zaživjeti Fond za medijski pluralizam?
Predlogom zakona je predviđeno uspostavljanje Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona.
Preporučeno
Video