Grafit je prekrečen, slučaj je prijavljen policiji a iz Ministarstva prosvjete kažu da će javnost biti obaviještena o rezultatima istrage. Direktorica ove škole, Ivana Milić rekla je Pobjedi da policija još vrši uviđaj.

Navodi da grafit nikada nije vidjela, niti da je bila obaviještena da se nalazi na fasadi škole. Kazala je da je za grafit saznala kada su je pozvali za izjavu i kada je vidjela na portalima jer je u ponedjeljak i utorak bila na seminaru, a ne u školi.

Milić navodi da je sporni grafit vidio domar škole koji je bio dužan da je odmah obavijesti o tome, kao i sekretara, kao svakoga puta kada se nešto dogodi – ali da je to obavještenje ovoga puta izostalo.

Tek kad je moja zamjenica došla na posao, obavjestili su nju. Ona je rekla da prekreče. Odmah su to uradili. Kad sam saznala za grafit obavijestila sam policiju koja je izvršila uviđaj i slučaj je predat tužilaštvu – kaže Milić.

Dodaje da se nada da će se pronaći počionici, te da je pronađeno na snimku ko je slikao da ,,šalje portalima“.

Povezani članci

Društvo

ĐEŠEVIĆ ZA STANDARD: Ograničenja ne prihvatam – Tradicija me oblikovala u hrabru, postojanu i naprednu ličnost

Društvo

Vojinoviću nije sporan ni nepotizam u školi

Društvo

Policija istražuje ,,divljanje“ đaka u školi

Milić tvrdi da je ,,grafit neko ispisao pred izbore“. Kaže da je pred Novu godinu bio ispisan uprava, napolje, te da je i tada taj slučaj prijavila policiji.

Politički nijesam aktivna. To što sam prijateljima čestitala početak Ramazana je zato sto poštujem tuđu vjeru, kao i svoju. Vaspitana sam da poštujem sve vjere i nacije. I unuka sam, ako ste analizirali moj profil, palih partizanskih boraca – rekla je Milić.

Pojedini portali objavili su da direktorica na društvenim mrežama iskazuje političke i vjerske stavove. Upitana da li smatra da je kao prosvjetni radnik i direktor primjereno da to čini, jer i društvene mreže čine javni prostor, odgovara da su profili na društvenoj mreži lično njeni, da tu nema ništa podijeljeno iz života škole. Milić tvrdi da politički nije aktivna, da ne pripada nijednoj partiji, da u školi zapošljava pripadnike raznih političih partija i vjeroispovijesti, te da ima odličnu saradnju sa kolegama i roditeljama.

Ona je na svom Tviter nalogu sebe opisala „učiteljica, profesor, master, član EDU Balkan zajednice, svetosavka“, te u postovima javno podržava jednog predsjedničkog kandidata. Od Ministarstva prosvjete čekamo odgovore kakav imaju stav o istupu Milić na društvenim mrežama. Pobjeda je zatražila i stav resornog ministarstva prema javnom iskazivanju vjerskih i političkih uvjerenja i pripadnosti kada je riječ o prosvjetnim radnicima te očekujemo odgovore i na tu temu.

Iz ovog resora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović kazali su da je članom 6 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, propisano da ,,u ustanovi nije dozvoljeno političko (stranačko) organizovanje i djelovanje i korišćenje prostora ustanove u te svrhe“. Iz toga proizilazi da je politički ili bilo kakav drugi uticaj u školama neprihvatljiv.

Dodaju da je škola mjesto gdje će naša djeca sticati kvalitetna, sveobuhvatna i funkcionalna znanja i vještine, usklađena sa dinamičnim razvojnim tokovima društva. Svemu drugom u našim vaspitno-obrazovnim ustanovama, nema mjesta, poručuju oni.

Svima nam je cilj stvaranje prijatnog i podsticajnog školskog ambijenta za razvoj učenika i ostvarivanje njihovih punih potencijala, u kome se poštuju individualne sposobnosti i različitosti – navode iz ovog resora.

Ukoliko grafiti sadrže poruke mržnje, zastupaju fašističke, šovinističke, nacističke i homofobne ideje, to je teže kažnjivo, jer se time ostvaruju elementi prekršaja iz Zakona o zabrani diskriminacije, Zakona o javnom redu i miru ili krivičnih djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje iz člana 370 Krivičnog zakonika Crne Gore, rasna i druga diskriminacija iz člana 443 KZCG ili povreda ravnopravnosti iz člana 159.

Nakon što su prošle godine u Pljevljima osvanuli grafiti koji veličaju Ratka Mladića, HRA je saopštila pravno mišljenje da ako se grafiti pojave na zgradama koje se nalaze u državnoj svojini, tada je obaveza njihovog uklanjanja na državnim institucijama kojima su te zgrade povjerene na korišćenje, u skladu sa Zakonom o državnoj svojini.

HRA je apelovala na sve nadležne da promptno reaguju na ovakve i slične pojave i pridržavaju se zakonom predviđenih obaveza da bi se javni prostor oslobodio zagađenja mržnjom.

Apelujemo na sve građane da govor mržnje koji uoče u svakom javnom prostoru prijave Upravi policije, nadležnom državnom tužilaštvu, odnosno Komunalnoj inspekciji. Prijava može biti i anonimna – saopštila je HRA