Video
Broj zaposlenih bi do 2020. godine trebalo da bude manji pet odsto na centralnom i 10 odsto na lokalnom nivou, a najveći viškovi su u najvećim resorima i lokalnim samoupravama, kazala je u intervjuu za Dan ministarka javne uprave Suzana Pribilović. Objašnjava da su dosad najveća smanjenja u broju zaposlenih ostvarena kroz prestanak radnog odnosa na određeno vrijeme, potom odlaskom u penziju i proglašenjem tehnoloških viškova.
Preporučeno
Pribilovićeva kaže da je zadovoljna postignutim rezultatima za dvije godine postojanja Ministarstva javne uprave i da im je primaran cilj građanin i njegove potrebe.
Odgovarajući na pitanja koliko je zaposlenih “višak” u javnoj upravi i gdje su najveći viškovi ministarka je kazala da je pema podacima do kojih je došlo Ministarstvo javne uprave, a koji predstavljaju polaznu osnovu u Planu optimizacije, u javnom sektoru ukupno je zaposleno 51.480.
“Na centralnom nivou 39.306, a ukupan broj zaposlenih na lokalnom nivou je 12.174. U skladu sa Strategijom reforme javne uprave do 2020. godine, a koju prati Plan optimizacije, planirano je smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi od tri odsto na centralnom nivou i pet odsto na lokalnom nivou do kraja 2018. godine. Takođe, do 2020. na centralnom nivou broj zaposlenih bi trebalo da bude manji pet odsto, a na lokalnom nivou 10 odsto. Najveći viškovi su u najvećim resorima i u lokalnim samoupravama”, navela je ona.
Podsjetila je da je plan optimizacije javne uprave donesen je u drugoj polovini prošle godine.
“Iako je u pitanju kratak vremenski rok, ali sudeći prema izvještaju za prva dva mjeseca koji je Vlada usvojila, možemo biti zadovoljni, jer imamo trend smanjenja broja zaposlenih. Kvalitetno uspostavljena koordinacija procesa rezultirala je da već u prvom izvještajnom periodu imamo evidentirano smanjenje broja zaposlenih, u ukupnom iznosu od 339 zaposlenih i to: 96 zaposlenih na centralnom i 243 zaposlenih na lokalnom nivou. Od navedenog broja, najveće smanjenje ostvareno je kroz prestanak radnog odnosa na određeno vrijeme, zatim slijedi odlazak u penziju i proglašenje tehnološkim viškom”, istakla je Pribilović.
Posebno je naglasila da je nakon usvajanja Plana optimizacije javne uprave, Vlada Crne Gore preduzela dodatne korake u osiguravanju implementacije mjera definisanih planom.
“Ti koraci odnose se, između ostalog, i na snažniju kontrolu zapošljavanja na osnovu ugovora o djelu. Tako smo obavezali organe državne uprave i javne ustanove koje je država osnovala, a jedinicama lokalne samouprave i javnim službama, koje su jedinice lokalne samouprave osnovale, preporučili da se za sva zapošljavanja na određeno, neodređeno vrijeme i ugovorima o djelu zatraži saglasnost užeg kabineta Vlade Crne Gore. Zahtjevi se primarno upućuju Ministarstvu finansija, odnosno Direktoratu za budžet, koji ih potom upućuje užem kabinetu na dalje postupanje. Važno je napomenuti da je koordinacija procesa dodatno osnažena aktivnostima koje Zavod za zapošljavanje sprovodi u cilju što efikasnije implementacije Plana”,reklaje ministarka.
Pojasnilaje da kako bi Zavod za zapošljavanje objavio javni oglas, subjekti, kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou, moraju pružiti odgovor na dva pitanja: koji je predmet javnog oglasa, odnosno konkursa koji se raspisuje i da li je za isti data saglasnost užeg kabineta Vlade.
“O tome koliko je saglasnosti dato od strane užeg kabineta Vlade, imaćemo više podataka, nakon drugog ciklusa izvještavanja, u prvom kvartalu 2019. godine. Ovakvi mehanizmi imaju za cilj da osiguraju kvalitetan nadzor nad zapošljavanjem u javnom sektoru, i osnaže trend pada broja zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave, koji smo zabilježili u prvom izvještajnom periodu”, dodala je Pribilović.
